Idi na sadržaj

4. milenij p. n. e.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 4. milenijum p.n.e.)
Mileniji:

| 5. milenij p. n. e. | 4. milenij p. n. e. | 3. milenij p. n. e. | 

Vijekovi:

40. vijek p. n. e. | 39. vijek p. n. e. | 38. vijek p. n. e. | 37. vijek p. n. e. | 36. vijek p. n. e. | 35. vijek p. n. e. | 34. vijek p. n. e. | 33. vijek p. n. e. | 32. vijek p. n. e. | 31. vijek p. n. e.

Od gore lijevo u smjeru kazaljke na satu: Hram Ġgantije, jedna od najstarijih samostojećih građevina na svijetu; Vaza Warka; Lonac Bronocice s jednim od najranijih poznatih prikaza vozila na točkovima; Kiš ploča, primjer proto-pisma; Faraonu Narmeru se pripisuje ujedinjenje Gornjeg i Donjeg Egipta i kao takav je prikazan u Narmerovoj paleti.


U 4. mileniju p. n. e. dogodile su se važne promjene u ljudskoj kulturi. Tada je počelo bronzano doba,[1][2] kao i korištenje pisma. Ustanovljeni su, a potom procvali gradovi-države u Sumeru te kraljevstvo u Egiptu. Poljoprivreda se rasprostrla širom Eurazije. Stanovništvo svijeta se kroz milenijum udvostručilo, od otprilike 7 do 14 miliona ljudi.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Ekološke promjene

[uredi | uredi izvor]

Prema studijama glaciologa Lonnieja Thompsona (profesora na Državnog univerziteta Ohioa i istraživača u Byrdovom polarnom istraživačkom centru) niz dokaza upućuje da je prije 5200 godina došlo do globalnih klimatskih promjena:

  • Klima se naglo promijenila uz drastične posljedice.
  • Biljke zakopane u Ledenoj kapi Quelccaya u peruanskim Andama ukazuju da se klima promijenila tako naglo da je led zarobio i do danas sačuvao biljke.
  • Čovjek zarobljen u alpskom ledenjaku (“Oetzi”) je ostao zamrznut do otkrića 1991.
  • Godovi drveća u Irskoj i Engleskoj ukazuju da je to bio njihov najsušniji period.
  • Ledena jezgra, odnosno omjer dva izotopa kisika s ledenih polja na vrhu afričkog Kilimanjara, koji jasno ukazuje kakva je bila temperatura za vrijeme padanja snijega.
  • Velike promjene u biljnom polenu otkrivenom na dnu jezera u Južnoj Americi.
  • Najniže razine metana otkrivene iz ledenih polja u Grenlandu i Antarktici.
  • Početak dezertifikacije Sahare (35. vijek p. n. e.). Sahara se od naseljenog područja pretvara u golu i suhu pustinju.

Kulture

[uredi | uredi izvor]

Značajne ličnosti

[uredi | uredi izvor]

Pronalasci, otkrića i prve pojave

[uredi | uredi izvor]

Mitologija

[uredi | uredi izvor]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Arvaniti, Theodora; Maniatis, Yannis (2018-06). "Tracing the Absolute Time-Frame of the Early Bronze Age in the Aegean". Radiocarbon (jezik: engleski). 60 (3): 751–773. doi:10.1017/RDC.2018.28. ISSN 0033-8222. Provjerite vrijednost datuma u parametru: |date= (pomoć)
  2. Written and fact-checked by Britannica Editors. Bronze Age https://www.britannica.com/event/Bronze-Age. Parametar |title= nedostaje ili je prazan (pomoć)
  3. The Aryan Non-Invasionist Model Arhivirano 17. 10. 2006. na Wayback Machine, Koenraad Elst
  4. Demise of the Aryan Invasion Theory Arhivirano 23. 11. 2008. na Wayback Machine, Dr. Dinesh Agarwal
  5. Mark, Joshua J. (2014-04-10). "Mesopotamia: The Rise of the Cities". World History Encyclopedia (jezik: engleski).

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]