Idi na sadržaj

661.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 661 n.e.)
Godine:

◄◄ | | 657. | 658. | 659. | 660. | 661. | 662. | 663. | 664. | 665. |  | ►►

Decenije:

| 630-e | 640-e | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

661. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar661
DCLXI
Ab Urbe condita1414
Asirski kalendar5411
Bengalski kalendar68
Berberski kalendar1611
Budistički kalendar1205
Burmanski kalendar23
Bizantijski kalendar6169–6170
Kineski kalendar庚申(Metalni Majmun)
3357 ili 3297
     do 
辛酉年 (Metalni Pijetao)
3358 ili 3298
Koptski kalendar377–378
Diskordijanski kalendar1827
Etiopijski kalendar653–654
Hebrejski kalendar4421–4422
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat717–718
 - Šaka Samvat583–584
 - Kali Juga3762–3763
Holocenski kalendar10661
Iranski kalendar39–40
Islamski kalendar40–41
Julijanski kalendar661
DCLXI
Korejski kalendar2994
Minguo kalendar1251 prije Tajvana
民前1251年
Seleukidska era972/973 AG
Tajlandski solarni kalendar1203–1204

Godina 661. (DCLXI) bila je redovna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 661. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Klotar III od Neustrije i kraljica regentica Balthild osnovali su opatiju Corbie u Pikardiji (sjeverna Francuska), dajući joj imunitet od oporezivanja i posjeta lokalnih biskupa u zamjenu za molitvu.
  • Perctarit i Godepert postali su suvladari Langobarda nakon smrti svog oca Ariperta I. Podijelili su kraljevstvo i uspostavili svoje prijestolnice u Milanu i Paviji (sjeverna Italija).
  • Bizantijski car Konstans II imenuje vojvodu Bazilija u Napulju.[1]

Islamski Halifat

[uredi | uredi izvor]
  • 26. januar – Ubistvo Alija: Ali ibn Abi Talib, četvrti halifa Rašidunskog halifata, udaren je u glavu otrovnim mačem od strane haridžita Abdulrahmana ibn Muljama, dok se molio u svetištu u Kufi, da bi umro dva dana kasnije. Njegov sin, Hasan ibn Ali, izabran je od strane muslimana Medine, Meke i Kufe da ga naslijedi kao sljedeći vođa. Ipak, Hasanovo pomirenje s Muavijom, rezultiralo je time da Muavija prima halifat direktno od Hasana, što privremeno sprječava otpor alidskih protivnika izboru halife.[2] Muavija je sazvao savjetodavno vijeće (šuru) u Damasku i provincijama, što je potaklo podršku plemena i omogućilo mu da dotadašnji izborni sistem zamijeni dinastičkim: on lično imenuje svog sina Jazida za svog nasljednika i taj izbor ratificira šura koju je ranije sazvao. Ovim je osnovan Emevijski Halifat, a okončan Rašidunski halifat. Muavija je svoje sjedište vlade premjestio u Damask.[3]
  • Približan datum – Muavija I zatvara patrijarha Givargisa I, nakon što je odbio platiti danak.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Bitka kod Posburyja: Kralj Cenwalh od Wessexa napao je Dumnoniju (jugozapadna Engleska). Pobjedio je domaća britanska plemena u blizini Creditona u Devonu i protjerao ih do obale.
  • Kralj Wulfhere od Mersije i njegova vojska pustošili su Berkshire Downs (južno od Thamea) i kretali se na jug kako bi osvojili Meonwaru i otok Wight.
  • Wulfhere je imenovao Æthelwealha za kralja Sussexa, a Æthelwealh je kršten u Mersiji. Dobija nedavno osvojene teritorije u današnjem Hampshireu.
  • Približan datum – Japanska carska flota napada Kjušu po naređenju carice Saimei. Na putu, princeza Nukata komponuje poznatu pjesmu u Nikitatsu u provinciji Ijo.
  • Približno maj – Carica Saimei gradi palatu Asakura u Kjušuu, od drveća posječenog iz svetišta. Dva mjeseca kasnije umire. Šire se glasine među stanovništvom da je to zato što su bogovi ljuti na nju zbog uništavanja svetišta.
  • 24. jula – Car Tendži stupa na japanski prijestol nakon smrti svoje majke, carice Saimei, koja je umrla dok se dok se pripremala da predvodi japanske trupe u podršku savezničkom koreanskom kraljevstvu Baekje.[4] Tendži šalje ekspedicijske snage pod komandom Abe no Hirafua u Koreju, kako bi pomogli kraljevstvu Baekje.
  • Kralj Munmu postaje 30. vladar koreanskog kraljevstva Silla.[5]

661 u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Maksim Ispovjednik, kršćanski monah, pozvan je iz progonstva u Trakiji. Osuđen je na sakaćenje. Jezik i desna ruka su mu odsječeni kako bi se spriječilo njegovo daljnje protivljenje monotelitima.
  • Približan datum – U Galiji su svi rimski biskupi zamijenjeni franačkim biskupima. Postaju sve češći, jer franačke vođe kontrolišu episkopat.
  • 12. februar – Ōku, japanska princeza (umrla 702.)
  • Početak juna – Al-Hadžadž ibn Jusuf, arapski guverner (umrla 714.)
  • Približan datum – Ælfwine, nortumbrijski kralj Deire (umrla 679.)
  • Čen Zi'ang, kineski pjesnik i zvaničnik (umrla 702.)
  • Liu Zhiji, kineski historičar (umrla 721.)
  • 3. januar – Benjamin, koptski pravoslavni patrijarh Aleksandrije (r. oko 590.)
  • 29. januar – Ali ibn Ebu-Talib, četvrti rašidunski halifa (r. 601.) (mučenik)
  • 17. februar – Finan od Lindisfarnea, biskup rođen u Irskoj
  • 24. juli – Kōgyoku (također Saimei), dva puta carica Japana (r. 594.)
  • Aripert I, kralj Langobarda
  • Cenberht, zapadnosaksonski kralj u Wessexu[6]
  • Cuthred, zapadnosaksonski princ u Wessexu
  • Približan datum – Landry, biskup Pariza
  • Eš'as Ibn Kajs, Muhamedov ashab

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Charles Diehl Diehl/etudes Byzantines
  2. Jean-Charles-Léonard Simonde Sismondi Histoire de la chute de l'Empire romain, H. Dumont, 1837
  3. Roberts, J.M. (1994). History of the World. Penguin.
  4. Gary L. Ebersole Ritual Poetry and the Politics of Death in Early Japan . Princeton University Press, 1992 (ISBN 978-0-691-01929-1)
  5. "List of Rulers of Korea". www.metmuseum.org.
  6. Anglo-Saxon Chronicle.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]