Idi na sadržaj

669.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 669 g. n. e.)
Godine:

◄◄ | | 665. | 666. | 667. | 668. | 669. | 670. | 671. | 672. | 673. |  | ►►

Decenije:

| 630-e | 640-e | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

669. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar669
DCLXIX
Ab Urbe condita1422
Asirski kalendar5419
Bengalski kalendar76
Berberski kalendar1619
Budistički kalendar1213
Burmanski kalendar31
Bizantijski kalendar6177–6178
Kineski kalendar戊辰(Zemljani Zmaj)
3365 ili 3305
     do 
己巳年 (Zemljani Zmija)
3366 ili 3306
Koptski kalendar385–386
Diskordijanski kalendar1835
Etiopijski kalendar661–662
Hebrejski kalendar4429–4430
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat725–726
 - Šaka Samvat591–592
 - Kali Juga3770–3771
Holocenski kalendar10669
Iranski kalendar47–48
Islamski kalendar48–49
Julijanski kalendar669
DCLXIX
Korejski kalendar3002
Minguo kalendar1243 prije Tajvana
民前1243年
Seleukidska era980/981 AG
Tajlandski solarni kalendar1211–1212

Godina 669. (DCLXIX) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 669. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko Carstvo i Emevijski Halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Proljeće – Arapske snage koje su zauzele Kalkedon, na azijskoj obali Bosfora, prijete bizantijskoj prijestolnici Konstantinopolju.[1] Muslimanski Arapi su desetkovani glađu i bolestima. Jazid, arapski zapovjednik, povlači se na otok Kizik (današnja Turska).
  • Pobuna bizantijskih trupa u Anadolskoj temi (pokrajini - u Maloj Aziji) ugušena je u Hrizopolju. Vojnici zahtijevaju podjelu vlasti između cara Konstantina IV i njegova dva brata. Vođe pobunjenika su obješene u Galati, a pobunjenici se razilaze.[2]
  • Muslimanski napadi na bizantijsku Siciliju.[3]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Ecgberht od Kenta gubi vlast nad Surreyjem u korist kralja Wulfherea od Mersije. Ecgberht zatim dodjeljuje staru saksonsku obalnu tvrđavu u Reculveru (jugoistočna Engleska) svećeniku po imenu Bassa, kako bi osnovao manastir posvećen Svetoj Mariji (približan datum).
  • 14. novembar – Kamatari, japanski državnik i reformator, dobija prezime Fudživara od cara Tenjija kao nagradu za svoje zasluge, ali umire u prefekturi Jamato (današnji grad Sakurai).

669 u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Uqbe ibn Nafi pokreće džihad protiv područja Afrike pod bizantijskom vlašću.[4]. Mnogi stanovnici pristaju na preobraćenje, ali nakon odlaska Arapa mnogi se vraćaju svojoj izvornoj religiji.
  • Kagami no Ōkimi osniva Hram Kofuku-ji u Kjotu, u Japanu.[5]
  • Grgur II, papa Katoličke crkve (umro 731.)
  • Justinijan II, bizantijski car (približan datum)
  • Kutejbe ibn Muslim, arapski general (približan datum)
  • 14. novembar – Fudživara no Kamatari, osnivač klana Fudživara [6] (rođen 614.)
  • 31. decembar – Li Šiji, general i kancelar dinastije Tang (rođen 594.)
  • Jaruman, biskup Mersije (približan datum)
  • Mezezius, bizantijski uzurpator (približan datum)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Les barbares, Louis Halphen, Presses universitaires de France, 1948.
  2. Histoire du Bas-Empire, par Jacques Corentin Royou, 1814
  3. Gabriel Fournier, L'Occident de la fin du Ve siècle à la fin du IXe siècle, Armand Colin, 1970.
  4. Histoire de l'Afrique septentrionale, par Ernest Mercier, Adamant Media Corporation, 1891 (ISBN 978-1-4212-5345-9)
  5. ictionnaire historique du Japon, par Seiichi Iwao, Teizō Iyanaga, Maisonneuve & Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1632-1)]
  6. Ponsonby-Fane, Richard (1962). "Sovereign and Subject", pp. 216–220

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]