682.
Izgled
(Preusmjereno sa 682. n.e)
| Godine:
◄◄ | ◄ | 678. | 679. | 680. | 681. | 682. | 683. | 684. | 685. | 686. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 682 DCLXXXII |
| Ab Urbe condita | 1435 |
| Asirski kalendar | 5432 |
| Bengalski kalendar | 89 |
| Berberski kalendar | 1632 |
| Budistički kalendar | 1226 |
| Burmanski kalendar | 44 |
| Bizantijski kalendar | 6190–6191 |
| Kineski kalendar | 辛巳年 (Metalni Zmija) 3378 ili 3318 — do — 壬午年 (Vodeni Konj) 3379 ili 3319 |
| Koptski kalendar | 398–399 |
| Diskordijanski kalendar | 1848 |
| Etiopijski kalendar | 674–675 |
| Hebrejski kalendar | 4442–4443 |
| Hindski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 738–739 |
| - Šaka Samvat | 604–605 |
| - Kali Juga | 3783–3784 |
| Holocenski kalendar | 10682 |
| Iranski kalendar | 60–61 |
| Islamski kalendar | 62–63 |
| Julijanski kalendar | 682 DCLXXXII |
| Korejski kalendar | 3015 |
| Minguo kalendar | 1230 prije Tajvana 民前1230年 |
| Seleukidska era | 993/994 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1224–1225 |
Godina 682. (DCLXXXII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 682. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Emevijski halifat
[uredi | uredi izvor]- Približno u ovo vrijeme, muslimanske snage Emevijskog halifata, predvođene Ukbom ibn Nafijem, preplavile su južnu obalu Sredozemnog mora. On je okupirao gradove Tripoli i Kartagu, posljednje bizantijske baze u Africi. Godine 682. ili 683. Emevije su u zasjedi u bici kod Vescere u blizini Biskre (današnji Alžir) bili napadnuti od strane romano-berbera kralja Cecilija i njihovih bizantijskih saveznika iz Egzarhata Kartage.
- U Magrebu, Oqba ibn Nafi, nakon što je pobijedio Berbere i bizantijske predstavnike, sastao se s bizantijskim guvernerom Julijanom u Tangeru, a zatim napredovao do Atlantika.[1]
- Ukbe ibn Nafi je ubijen, a njegova vojska je evakuirana iz grada Kairuan u Tunisu i povukla se u Barcu.[2]
Evropa
[uredi | uredi izvor]- Vizigotski kralj Erwig nastavlja s ugnjetavanjem Jevreja u Španiji. Zabranjuje prakticiranje bilo kakvih jevrejskih obreda (brit milah) i vrši pritisak za preobraćenje ili emigraciju preostalih Jevreja.
- Gistemar postaje gradonačelnik palate u Neustriji i Burgundiji, nakon što svrgava svog oca Waratta. Poništava mirovni sporazum s Austrazijom, potpisan s Pipinom od Herstala u Namuru.
- Kralj Ecgfrith traži od Benedikta Biscopa da izgradi drugi manastir u Jarrowu (Northumbria). Benedikt napušta Monkwearmouth s 20 monaha (uključujući i svog štićenika, mladog Bedu).
- Zapadni Saksonci, predvođeni kraljem Centwineom, tjeraju Britance iz Dumnonije (Zapadne zemlje) do mora (moguće oko Bideforda).
- Lutajući bivši wesseški podkralj, Cædwalla, traži Svetog Wilfrida kao svog duhovnog oca, ali ne prelazi na kršćanstvo.
- Bridei III, kralj Pikta, ratovao je protiv Orkneyskih ostrva.
Azija
[uredi | uredi izvor]- Zbog kulminacije velikih suša, poplava, najezdi skakavaca i epidemija, u dva kineska glavna grada, Čang'anu (glavni glavni grad) i Luojangu (sekundarni glavni grad), izbija raširena glad. Nedostatak hrane dovodi cijenu žitarica do neviđenih visina, okončavajući na tužan način nekada prosperitetnu eru pod carevima Taizongom i Gaozongom.
- Car Tenmu izdaje dekret kojim zabranjuje japanske kape i odjeću, mijenjajući ih u kineske. Također donosi dekret kojim zabranjuje muškarcima da nose helanke, a ženama da puštaju kosu na leđa. Od tada počinje praksa da žene jašu konje poput muškaraca. Izdaje edikt kojim propisuje karakter ceremonija i jezik koji se koristi u prilikama ceremonija. Ceremonijalno klečanje i puzanje su ukinuti, a praktikuje se ceremonijalni običaj stajanja na dvoru Tang.
- Princ Elterich (poznat kao Kutluk ili Qutlugh, sretnik) uzdignut je na rang kagana (681-691) zahvaljujući pridruživanju Tokuz Oguza. Osnovao je drugo tursko carstvo (681-744). Obnovu carstva Köktürka, narodnog porijekla, podržao je lord Tonyukuk.[3]
Srednja Amerika
[uredi | uredi izvor]- Džasav Chan Kʼaviil I počinje vladati u Tikalu (današnja Gvatemala) tokom kasnoklasičnog perioda.
- Bʼaladž Čan Kʼaviil započinje projekt ispisivanja spomenika koji bilježe "njegove muke" i konačnu pobjedu tokom Drugog rata između Tikala i Calakmula.
682 u temama
[uredi | uredi izvor]Astronomija
[uredi | uredi izvor]Književnost
[uredi | uredi izvor]- Prvi zapis u velškoj hronici Brut y Tywysogion.
Medicina
[uredi | uredi izvor]- Kuga u Velikoj Britaniji (kraj 683.).[4]
Religija
[uredi | uredi izvor]- 17. august – Papa Leo II nasljeđuje Agatoa kao 80. papa, nakon perioda sede vacante ("upražnjenog mjesta") od 1 godine i 7 mjeseci.
- 20. juli – Taičō, japanski budistički monah (umro 767.)
- 2. novembar – Omer ibn Abdulaziz (Omer II), muslimanski halifa (umro 720.)
- Li Čongrun, princ dinastije Tang (umro 701.)
- Barbatus, biskup Beneventa
- Bilal ibn al-Haris, Muhamedov ashab (približan datum)
- Zejneb bint Ali, sestra Husejn ibn Alija (r. 626.)
- Bojang, kralj Gogurjeoa (Koreja)
- Bujeo Jung, princ Baekjea (u egzilu u Luojangu)
- Cadwaladr, kralj Gwynedda (Wales)
- Cenn Fáelad mac Colgan, kralj Connachta (Irska)
- Li Jingxuan, kancelar dinastije Tang (r. 615.)
- Meslema ibn Mukhallad, Muhamedov ashab
- Sun Simiao, doktor kineske medicine
- Lady Kʼaviil Ajav, kraljica majanskog grada-države Cobá (r. 617.)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Histoire de l'Afrique septentrionale par Ernest Mercier. Adamant Media Corporation, 1891 (ISBN 978-1-4212-5345-9)
- ↑ McKenna, Amy (2011). The History of Northern Africa. Britannica Educational Publishing. ISBN 978-1615303182.
- ↑ A history of Russia, Central Asia, and Mongolia, par David Christian. Éditeur Wiley-Blackwell, 1998 (ISBN 978-0-631-20814-3)
- ↑ Revue historique, par Gabriel Monod, Charles Bémont, Sébastien Charléty, Pierre Renouvin. Presses universitaires de France, 1999
