Idi na sadržaj

689.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 689)
Godine:

◄◄ | | 685. | 686. | 687. | 688. | 689. | 690. | 691. | 692. | 693. |  | ►►

Decenije:

| 650-e | 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

689. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar689
DCLXXXIX
Ab Urbe condita1442
Asirski kalendar5439
Bengalski kalendar96
Berberski kalendar1639
Budistički kalendar1233
Burmanski kalendar51
Bizantijski kalendar6197–6198
Kineski kalendar戊子(Zemljani Pacov)
3385 ili 3325
     do 
己丑年 (Zemljani Vo)
3386 ili 3326
Koptski kalendar405–406
Diskordijanski kalendar1855
Etiopijski kalendar681–682
Hebrejski kalendar4449–4450
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat745–746
 - Šaka Samvat611–612
 - Kali Juga3790–3791
Holocenski kalendar10689
Iranski kalendar67–68
Islamski kalendar69–70
Julijanski kalendar689
DCLXXXIX
Korejski kalendar3022
Minguo kalendar1223 prije Tajvana
民前1223年
Seleukidska era1000/1001 AG
Tajlandski solarni kalendar1231–1232

Godina 689. (DCLXXXIX) bila je redovna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 689. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Bizantijsko-bugarski rat: Car Justinijan II pobjeđuje Bugare u Makedoniji i ponovo osvaja Solun, drugi najvažniji bizantijski grad u Evropi, do kojeg stiže prelaskom preko slavenske teritorije.[1][2] Naseljava pokorene Slavene u Anadoliju (moderna Turska), gdje se od njih traži da daju 30.000 ljudi bizantijskoj vojsci, kako bi se ojačala odbrana od Arapa.

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Desetogodišnji mirovni sporazum potpisan između Emevijskog halifata i Bizantijskog carstva. Justinijan II pristaje preseliti Mardaite, ratoborne gorštake iz Amanusa koji su pljačkali muslimanske teritorije, u Trakiju, Kilikiju i Pamfiliju. Abdulmalik i Justinijan II pristaju podijeliti poreze Armenije, Kipra i Iberijskog poluotoka.[3]
  • Guverner Hassan ibn al-Nu'man predvodi ekspediciju u Berberiju, ali je poražen blizu Ain Beide od strane Berbera[4].

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Bitka kod Krunobija: Langobardi pod kraljem Cunipertom pobjeđuju vojsku vojvode Alahisa na rijeci Addi (Lombardija). Pogubljuje vođe pobunjenika; Alahis je zarobljen, a glava i noge su mu odsječene.[5] Južna lombardijska vojvodstva iskorištavaju Cunipertovo odvraćanje pažnje i proširuju svoje teritorije.
  • Bitka kod Dorestada: Frizijci pod kraljem Radbodom pobjeđuju od franačkog gradonačelnika palače, Pipina od Herstala.[6] Delta Rajne i Dorestad (moderna Nizozemska) ponovo postaju franački, kao i dvorci Utrecht i Fechten (približan datum).
  • U Japanu je donesen Asuka Kijomihara zakonik, zbirka upravnih pravila započeta 681. godine pod carem Tenmuom.
  • Pomorski poraz Kraljevstva Tarumanagara (Zapadna Java) od strane grada-države Srividžaja (Južna Sumatra)[7], koja je tako stekla hegemoniju nad Sundskim moreuzom (današnja Indonezija) i Malajskim moreuzom (današnja Malezija).

689 u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Cædwalla od Wessexa stiže u Rim i krsti ga papa Sergije I, uzimajući ime Petar. Umire 10 dana kasnije i sahranjen je u bazilici Svetog Petra.
  • Princ Oswald, brat kralja Osrica od Hwiccea, osniva opatiju Pershore u Worcestershireu (približan datum).
  • Othmar, švicarski opat (približan datum)
  • Rōben, japanski budistički monah (umro 773.)
  • 20. april – Cædwalla, kralj Wessexa
  • 8. juli – Kilian, irski biskup (približan datum)
  • 10. maj – Kusakabe, japanski princ (rođen 662.)
  • 10. septembar – Guo Zhengji, zvaničnik kineske dinastije Tang
  • Alahis, kralj (uzurpator) Langobarda
  • Colman, irski misionar (približan datum)
  • Grimoald II, vojvoda od Beneventa (Italija)
  • Ivan III, koptski pravoslavni papa Aleksandrije
  • Liu Jingxian, zvaničnik dinastije Tang
  • Totnan, irski franački apostol

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Ostrogorsky, George (1956). History of the Byzantine State. Oxford: Blackwell. pp. 116-122.
  2. Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1946, 596 p.
  3. he Armenians, par Anne Elizabeth Redgate. Éditeur Wiley-Blackwell, 2000 (ISBN 978-0-631-22037-4)
  4. Histoire du continent africain, par Jean Jolly, Marc de Fleurian, Editions L'Harmattan (ISBN 978-2-7384-4688-6 et 9782738446886)
  5. Hodgkin, Thomas (1895). "Italy and her Invaders", volume 6. Oxford
  6. Blok, Dirk Peter (1968). De Franken, hun optreden in het licht der historie [The Franks: their actions in the light of history] (in Dutch). Bussum: Fibula-Van Dishoeck. OCLC 5060822. pp. 32-34.
  7. Cahiers de littérature orale, par l'Institut national des langues, Civilisation orientales. Publications orientalistes de France, 1998

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]