Idi na sadržaj

693.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 693 n.e)
Godine:

◄◄ | | 689. | 690. | 691. | 692. | 693. | 694. | 695. | 696. | 697. |  | ►►

Decenije:

| 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

693. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar693
DCXCIII
Ab Urbe condita1446
Asirski kalendar5443
Bengalski kalendar100
Berberski kalendar1643
Budistički kalendar1237
Burmanski kalendar55
Bizantijski kalendar6201–6202
Kineski kalendar壬辰(Vodeni Zmaj)
3389 ili 3329
     do 
癸巳年 (Vodeni Zmija)
3390 ili 3330
Koptski kalendar409–410
Diskordijanski kalendar1859
Etiopijski kalendar685–686
Hebrejski kalendar4453–4454
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat749–750
 - Šaka Samvat615–616
 - Kali Juga3794–3795
Holocenski kalendar10693
Iranski kalendar71–72
Islamski kalendar73–74
Julijanski kalendar693
DCXCIII
Korejski kalendar3026
Minguo kalendar1219 prije Tajvana
民前1219年
Seleukidska era1004/1005 AG
Tajlandski solarni kalendar1235–1236

Godina 693. (DCXCIII) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 693. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Kartagu, koju su napustili Bizantijci, zauzimaju muslimani.[1] Ali će je 695. godine ponovo zauzeti bizantijska flota pod komandom patricija Ivana.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Sisebert, nadbiskup Toleda, predvodi pobunu protiv kralja Vizigota Ergice. Planira ubiti Ergicu i njegovu suprugu Liuvigoto, ali ne uspijeva, te je razriješen svećeništva i ekskomuniciran.
  • 25. april – Šesnaesti sabor u Toledu: Ergica saziva crkveni sabor koji bi se bavio sigurnošću kraljevstva. Pobunjenici su anatemizirani, a Forum ludicum je modificiran. Sabor pokušava uništiti jevrejske zajednice putem ekonomskog uništenja; stoga su Jevrejima zabranjene luke, svaka trgovina s kršćanima im je zabranjena, a njihove zemljišne posjede konfiskuje kralj.[2]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Oshere od Hwiccea (podkraljevstvo Mersije) umire nakon 13-godišnje vladavine. Nasljeđuju ga četiri sina kao navodni sukraljevi: Æthelberht, Æthelheard, Æthelweard i Æthelric.
  • Kralj Ine od Wessexa uspostavlja svoj zapadnosaksonski "Zakon o zakonima" kako bi povratio vlast u svom kraljevstvu.[3] Učvršćuje teritoriju Wessexa na zapadnom poluotoku (približan datum).

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • 31. maj – Kʼakʼ Tiliv Čan Čaak postavljen je za novog vladara majanskog grada-države Naranjo u Gvatemali u dobi od 5 godina, pod regentstvom svoje majke, Vak Čanil Ajav (Gospođe Šestog Neba) od Dos Pilasa, i vladao je do svoje smrti 720. godine.

693. u temama

[uredi | uredi izvor]

Medicina

[uredi | uredi izvor]
  • Kuga u Narbonni.[4]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Earconwald, londonski biskup, umire, a naslijedio ga je Waldhere. Sahranjen je u katedrali Svetog Pavla, a kasnije je proglašen svecem.[5]
  • Wulfram od Sensa prisustvuje skupštini biskupa u Valenciennesu (sjeverna Francuska).
  • Kalinik I postaje 71. patrijarh Konstantinopola, nakon Pavla III.
  • Alfonso I, kralj Asturije (približan datum)
  • Begga, franačka opatinja (r. 615.)
  • Bridei III, kralj Pikta
  • Earconwald, biskup Londona
  • Fáelchar ua Máele Ódrain, kralj Osraigea (Irska)
  • Oshere, kralj Hwiccea (Mersija)
  • Pavao III, patrijarh Konstantinopola

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Histoire des Juifs de Tunisie, par Paul Sebag. Editions L'Harmattan, 1991 (ISBN 978-2-7384-1027-6)
  2. La géographie du pouvoir dans l'Espagne visigothique, par Céline Martin. Presses Univ. Septentrion, 2003 (ISBN 978-2-85939-815-6)
  3. Kirby, D. P. (1992). The Earliest English Kings. London: Routledge. ISBN 0-415-09086-5. p. 122.
  4. Les sociétés en Europe du milieu du VIe à la fin du IXe siècle, par Alain J. Stoclet. Presses Universitaires de Lyon, 2003 (ISBN 978-2-7297-0732-3)
  5. Fryde, E. B.; Greenway, D. E.; Porter, S.; Roy, I. (1996). Handbook of British Chronology (third revised ed.). Cambridge University Press. ISBN 0-521-56350-X. p. 219.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]