Idi na sadržaj

697.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 697. g.n.e.)
Godine:

◄◄ | | 693. | 694. | 695. | 696. | 697. | 698. | 699. | 700. | 701. |  | ►►

Decenije:

| 660-e | 670-e | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e |

Vijekovi:

| 6. vijek | 7. vijek | 8. vijek |

697. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar697
DCXCVII
Ab Urbe condita1450
Asirski kalendar5447
Bengalski kalendar104
Berberski kalendar1647
Budistički kalendar1241
Burmanski kalendar59
Bizantijski kalendar6205–6206
Kineski kalendar丙申(Vatreni Majmun)
3393 ili 3333
     do 
丁酉年 (Vatreni Pijetao)
3394 ili 3334
Koptski kalendar413–414
Diskordijanski kalendar1863
Etiopijski kalendar689–690
Hebrejski kalendar4457–4458
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat753–754
 - Šaka Samvat619–620
 - Kali Juga3798–3799
Holocenski kalendar10697
Iranski kalendar75–76
Islamski kalendar77–78
Julijanski kalendar697
DCXCVII
Korejski kalendar3030
Minguo kalendar1215 prije Tajvana
民前1215年
Seleukidska era1008/1009 AG
Tajlandski solarni kalendar1239–1240

Godina 697. (DCXCVII) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 697. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Paolo Lucio Anafesto izabran je za prvog dužda Venecije i dobila autonomiju od Bizantije [1], čime započinje svoj uspon kao velika sila u Sredozemnom moru. Izgrađen od ribarskih sela koja su naselili bjegunci od Huna (vidi 452), grad Venecija zauzima oko 60 močvarnih otoka (Venecijanska laguna).
  • Radbod, kralj Frizijanaca, povlači se na ostrvo Heligoland u Sjevernom moru (približan datum).

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kraljicu Ostrit od Mersije ubili su njeni plemići. Sahranjena je u opatiji Bardney (Lincolnshire), a kasnije je poštovana kao svetica [2].

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Sirijske snage pod vodstvom Al-Hadždžadža ibn Jusufa, guvernera Iraka, pobjeđuju perzijske haridžite, koji su zauzeli grad Mosul i okupirali velike dijelove Mesopotamije (približan datum).
  • Arapski postaje službeni jezik uprave u Iraku [3].
  • Berberi kojima je komandovala kraljica al-Kahina porazili su arapsku vojsku Hasana kod Tebese i potisnuli je nazad u Tripolitaniju [4].

Al-Kahina je zarobila osamdeset arapskih vođa, koje je sve oslobodila osim jednog, Halida Ben Jezida, kojeg je usvojila. Ovaj će je izdati i Hassanu ibn al-Nu'manu pružiti informacije o podjelama Berbera. Zaista, al-Kahina, kraljica polunomadskih plemena Aurès, prakticira politiku spaljene zemlje. Posjekla je stabla maslina, izvor bogatstva zemlje, i razgradila tvrđave i gradove, otuđivši tako sjedilačke stanovnike ravnice. Neki, posebno kršćani, izabrali su egzil u Španiju ili na mediteranska ostrva. Drugi su se okupili kod Arapa i molili njihovu zaštitu protiv al-Kahine [5]. Prema historičaru Ibn-Haldunu, kraljica al-Kahina ("proricateljica") se zapravo zvala Dihja i pripadala je judaiziranom plemenu, Jerawa [6].

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Početak vladavine Merkura (Merkurija), kralja Makurije, u Nubiji (kraj 710.). Za vrijeme njegove vladavine podignut je veliki broj utvrđenih crkava u kraljevstvu Dongola za borbu protiv napada kako egipatskih muslimana tako i beduinskih nomada [7].
  • Carica Jitō abdicira s prijestolja u korist 14-godišnjeg Monmua (unuka pokojnog cara Tenmua). Tokom svoje 11-godišnje vladavine uspostavila je temelje prava u Japanu.

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • Grad Maja Bahlam Jol uništava Naranjo kao odmazdu za pobunu protiv njegovog sizerena.

697. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Vijeće Birra: Sjeverni dio Irske prihvata rimske proračune za proslavu Uskrsa. Na ovoj sinodi Adomnán, opat Ione (Škotska), objavljuje svoj Cáin Adomnáin ("Zakon nevinih"), koji je u slučaju sukoba trebao osigurati zaštitu žena, djece i crkvenih ljudi [8].
  • Festival za otvaranje očiju budističkih slika, održava se u hramu Jakuši-ji u Japanu (približan datum).
  • Fang Guan, kancelar dinastije Tang (um. 763.)
  • Guo Ziyi, general dinastije Tang (um. 781.)
  • Osred I, kralj Nortumbrije (približan datum)
  • Eochaid mac Domangairt, kralj Dal Riate
  • Ferchar Fota, kralj Dal Riata (Škotska)
  • Hugobert, merovinški plemić (senešal)
  • Nordebert, gradonačelnik palate Neustrije
  • Osthryth, kraljica Mersije (engleski Midlands)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Encyclopédie du dix neuvième siècle. Éditeur Ange de Saint-Priest, 1838
  2. McLure, Judith; Collins, Roger, eds. (1999). The Ecclesiastical History of the English People: The Greater Chronicle ; Bede's Letter to Egbert. Oxford, England: Oxford University Press. p. 390. Retrieved November 14, 2024.
  3. A history of Islamic societies, par Ira Marvin Lapidus. Cambridge University Press, 2002 (ISBN 978-0-521-77933-3)
  4. Mahomet et Charlemagne, par Henri Pirenne. Éditeur F. Alcan, 1937
  5. Histoire des Juifs de Tunisie, par Paul Sebag. Editions L'Harmattan, 1991 (ISBN 2738410278 et 9782738410276)
  6. Recueil des notices et mémoires de la Société archéologique du département de Constantine, 1867.
  7. L'Afrique et son environnement européen et asiatique, par Jean Jolly, V-Y Mudimbé, Editions L'Harmattan, 2008 (ISBN 978-2-296-05773-9)
  8. The Oxford companion to Irish literature, par Robert Welch, Bruce Stewart. Oxford University Press, 1996 (ISBN 978-0-19-866158-0)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]