710.
Izgled
(Preusmjereno sa 710)
| Godine:
◄◄ | ◄ | 706. | 707. | 708. | 709. | 710. | 711. | 712. | 713. | 714. | ► | ►► |
| Decenije:
◄ | 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | ► |
| Vijekovi: |
| Gregorijanski kalendar | 710 DCCX |
| Ab Urbe condita | 1463 |
| Asirski kalendar | 5460 |
| Bengalski kalendar | 117 |
| Berberski kalendar | 1660 |
| Budistički kalendar | 1254 |
| Burmanski kalendar | 72 |
| Bizantijski kalendar | 6218–6219 |
| Kineski kalendar | 己酉年 (Zemljani Pijetao) 3406 ili 3346 — do — 庚戌年 (Metalni Pas) 3407 ili 3347 |
| Koptski kalendar | 426–427 |
| Diskordijanski kalendar | 1876 |
| Etiopijski kalendar | 702–703 |
| Hebrejski kalendar | 4470–4471 |
| Hinduski kalendari | |
| - Vikram Samvat | 766–767 |
| - Šaka Samvat | 632–633 |
| - Kali Juga | 3811–3812 |
| Holocenski kalendar | 10710 |
| Iranski kalendar | 88–89 |
| Islamski kalendar | 91–92 |
| Julijanski kalendar | 710 DCCX |
| Korejski kalendar | 3043 |
| Minguo kalendar | 1202 prije Tajvana 民前1202年 |
| Seleukidska era | 1021/1022 AG |
| Tajlandski solarni kalendar | 1252–1253 |
Godina 710. (DCCX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 710. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Bizantijsko carstvo
[uredi | uredi izvor]- Bizantijsko istureno uporište Herson (Krim) diže pobunu (uz hazarsku pomoć) protiv cara Justinijana II. On šalje flotu pod patrikijem Stefanom, koja ponovo osvaja grad i uspostavlja bizantijsku kontrolu. Međutim, flotu na povratku pogađa oluja i gubi mnogo brodova, dok se Hersoniti, opet uz pomoć Hazara, ponovo bune.[1]
- Bizantijski general Leo (budući car Leo III) uspije povratiti od Arapa Abhaziju (Kavkaz) u okvire Bizantijskog Carstva.[2]
Evropa i Emevijski halifat
[uredi | uredi izvor]- Roderik postaje kralj Vizigota, ali vizigotski plemići u Septimaniji dižu pobunu i proglašavaju sina prethodnog vladara, Akhilu, kraljem. Vizigotsko Kraljevstvo je podijeljeno na dva potkraljevstva, nakon prve muslimansku ekspediciju protiv južnog dijela Iberijskog poluostrva.[3]
- Arapsku vojsku u Ceutu poziva njen guverner Julijan, koji je Roderikov protivnik. On ih ohrabruje da napadnu Iberijsko poluostrvo. Tarik ibn Zijad imenovan je za guvernera Tangera (Maroko) i osniva maurski garnizon od 1700 ljudi.
- Lupus I, vojvoda od Gaskonje, ubijen je u pokušaju da zauzme Limoges (Francuska). Eudes (Odo) postaje vladar i Gaskonje i Akvitanije.
- 27. oktobar: Početak muslimanskih invazija na Sardiniju.[4]
Britanija
[uredi | uredi izvor]- Kraljevi Ine od Wessexa i Nothhelm od Sussexa bore se protiv kralja Gerainta od Dumnonije, koji pogine u bitci. Ineovo napredovanje donosi mu kontrolu nad onim što je danas Devon; on osniva tvrđavu u Tauntonu.[5]
- Beorhtfrith se bori protiv Pikta između Haefea i Caerea (pretpostavlja se da se nalazi između rijeka Avon i Carron, koje se ulijevaju u Firth of Forth u Škotskoj).
Afrika
[uredi | uredi izvor]- Salih I ibn Mansur osniva muslimansko kraljevstvo Nekor (Maroko). Preobraća lokalna berberska plemena u islam.
Azija
[uredi | uredi izvor]- Turci su proširili svoju dominaciju nad Kirgizima, koji su živjeli na obalama Jeniseja (710-711)[6].
- 5. april – Car Zhong Zong iz dinastije Tang naređuje svojim glavnim ministrima dvora, zetovima i visokorangiranim vojnim oficirima da se (tokom Festivala hladne hrane) uključe u svečanu igru natezanja konopa, unutar palate Čang'an.
- 3. juli – Zhong Zong je ubijen, navodno otrovan od strane carice Vei, koja ne uspijeva postaviti svoju kćer Li Guo'er za nasljednicu prijestolja. Princeza Taiping i njen nećak Li Longji izvode državni udar i vraćaju Rui Zonga na mjesto cara.
- Period Asuka, drugi i posljednji dio perioda Jamato, završava, a počinje period Nara; Heijō-kjō (Nara) postaje glavni grad Japana.
- U Indiji, početak vladavine pandskog kralja Kočadaijana Ranadhirana (završila se 740. godine). Osvaja Kongu i pobjeđuje Marate.[7]
710. u temama
[uredi | uredi izvor]Religija
[uredi | uredi izvor]- Završena je prva (drvena) džamija Al-Aksa.
- 5. oktobar – Papa Konstantin odlazi u jednogodišnju posjetu Konstantinopolu. Bit će posljednji papa koji će posjetiti glavni grad u više od hiljadu godina.
Umjetnost
[uredi | uredi izvor]- Ranosrednjovjekovni kameni reljef madarskog konjanika uklesan je na Madarskoj visoravni istočno od Šumena u Bugarskoj (približan datum).
- Fulrad, franački opat (umro 784.)
- Hnabi, vojvoda Alemana (približan datum)
- Leoba, anglosaksonska časna sestra (približan datum)
- Lullus, nadbiskup Mainza (približan datum)
- Walpurga, anglosaksonska misionarka (umro 779.)
- 9. januar – Adrian Canterburyjski, opat i učenjak
- 27. mart – Rupert, biskup Salzburga
- 30. juni – Erentrude, franačka opatinja
- 3. juli – Zhong Zong, car dinastije Tang (r. 656.)
- 21. juli
- Li Guo'er, princeza dinastije Tang
- Šangguan Van'er, kineska pjesnikinja (r. 664.)
- Carica Vei, carica dinastije Tang
- 10. septembar – Li Čongfu, carski princ kineske dinastije Tang (r. oko 680.)
- Al-Akhtal, arapski pjesnik
- Arikesari Maravarman, kralj Pandskog carstva (Indija)
- Bahram VII, sin Jazdegerda III
- Congal Cennmagair, kralj Irske
- Emebert, biskup Cambraija
- Geraint, kralj Dumnonije (Engleska)
- Giles, franački opat (približan datum)
- Kakinomoto no Hitomaro, japanski pjesnik
- Lupus I, vojvoda od Gaskonje
- Wilfred, anglosaksonski biskup (ili 709.)
- Wittiza, kralj Vizigota (približan datum)
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Treadgold, Warren T. (1997). A History of the Byzantine State and Society. Stanford, CA: Stanford University Press. p. 341. ISBN 978-0-8047-2630-6.
- ^ Venning, Timothy, ed. (2006). A Chronology of the Byzantine Empire. Palgrave Macmillan. p. 192. ISBN 978-1-4039-1774-4.
- ^ David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 17). ISBN 978-184603-230-1
- ^ Pietro Martini Storia delle invasioni degli Arabi e delle piraterie dei barbeschi in Sardegna. A. Timon, 1861
- ^ Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, pp 42–43
- ^ Louis Bazin Les systèmes chronologiques dans le monde turc ancien. Akadémiai Kiadó, 1991 (ISBN 978-2-222-04217-4)
- ^ N. Jayapalan, History of India, Atlantic Publishers & Distri, 2001, 1140 p. (ISBN 978-81-7156-928-1, p. 175
