Idi na sadržaj

710.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 710)
Godine:

◄◄ | | 706. | 707. | 708. | 709. | 710. | 711. | 712. | 713. | 714. |  | ►►

Decenije:

| 680-e | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

710. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar710
DCCX
Ab Urbe condita1463
Asirski kalendar5460
Bengalski kalendar117
Berberski kalendar1660
Budistički kalendar1254
Burmanski kalendar72
Bizantijski kalendar6218–6219
Kineski kalendar己酉(Zemljani Pijetao)
3406 ili 3346
    — do —
庚戌年 (Metalni Pas)
3407 ili 3347
Koptski kalendar426–427
Diskordijanski kalendar1876
Etiopijski kalendar702–703
Hebrejski kalendar4470–4471
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat766–767
 - Šaka Samvat632–633
 - Kali Juga3811–3812
Holocenski kalendar10710
Iranski kalendar88–89
Islamski kalendar91–92
Julijanski kalendar710
DCCX
Korejski kalendar3043
Minguo kalendar1202 prije Tajvana
民前1202年
Seleukidska era1021/1022 AG
Tajlandski solarni kalendar1252–1253

Godina 710. (DCCX) bila je redovna godina koja počinje u srijedu u julijanskom kalendaru. Oznaka 710. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Bizantijsko istureno uporište Herson (Krim) diže pobunu (uz hazarsku pomoć) protiv cara Justinijana II. On šalje flotu pod patrikijem Stefanom, koja ponovo osvaja grad i uspostavlja bizantijsku kontrolu. Međutim, flotu na povratku pogađa oluja i gubi mnogo brodova, dok se Hersoniti, opet uz pomoć Hazara, ponovo bune.[1]
  • Bizantijski general Leo (budući car Leo III) uspije povratiti od Arapa Abhaziju (Kavkaz) u okvire Bizantijskog Carstva.[2]

Evropa i Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Roderik postaje kralj Vizigota, ali vizigotski plemići u Septimaniji dižu pobunu i proglašavaju sina prethodnog vladara, Akhilu, kraljem. Vizigotsko Kraljevstvo je podijeljeno na dva potkraljevstva, nakon prve muslimansku ekspediciju protiv južnog dijela Iberijskog poluostrva.[3]
  • Arapsku vojsku u Ceutu poziva njen guverner Julijan, koji je Roderikov protivnik. On ih ohrabruje da napadnu Iberijsko poluostrvo. Tarik ibn Zijad imenovan je za guvernera Tangera (Maroko) i osniva maurski garnizon od 1700 ljudi.
  • Lupus I, vojvoda od Gaskonje, ubijen je u pokušaju da zauzme Limoges (Francuska). Eudes (Odo) postaje vladar i Gaskonje i Akvitanije.
  • 27. oktobar: Početak muslimanskih invazija na Sardiniju.[4]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kraljevi Ine od Wessexa i Nothhelm od Sussexa bore se protiv kralja Gerainta od Dumnonije, koji pogine u bitci. Ineovo napredovanje donosi mu kontrolu nad onim što je danas Devon; on osniva tvrđavu u Tauntonu.[5]
  • Beorhtfrith se bori protiv Pikta između Haefea i Caerea (pretpostavlja se da se nalazi između rijeka Avon i Carron, koje se ulijevaju u Firth of Forth u Škotskoj).

Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • Salih I ibn Mansur osniva muslimansko kraljevstvo Nekor (Maroko). Preobraća lokalna berberska plemena u islam.
  • Turci su proširili svoju dominaciju nad Kirgizima, koji su živjeli na obalama Jeniseja (710-711)[6].
  • 5. april – Car Zhong Zong iz dinastije Tang naređuje svojim glavnim ministrima dvora, zetovima i visokorangiranim vojnim oficirima da se (tokom Festivala hladne hrane) uključe u svečanu igru ​​​​natezanja konopa, unutar palate Čang'an.
  • 3. juli – Zhong Zong je ubijen, navodno otrovan od strane carice Vei, koja ne uspijeva postaviti svoju kćer Li Guo'er za nasljednicu prijestolja. Princeza Taiping i njen nećak Li Longji izvode državni udar i vraćaju Rui Zonga na mjesto cara.
  • Period Asuka, drugi i posljednji dio perioda Jamato, završava, a počinje period Nara; Heijō-kjō (Nara) postaje glavni grad Japana.
  • U Indiji, početak vladavine pandskog kralja Kočadaijana Ranadhirana (završila se 740. godine). Osvaja Kongu i pobjeđuje Marate.[7]

710. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Završena je prva (drvena) džamija Al-Aksa.
  • 5. oktobar – Papa Konstantin odlazi u jednogodišnju posjetu Konstantinopolu. Bit će posljednji papa koji će posjetiti glavni grad u više od hiljadu godina.

Umjetnost

[uredi | uredi izvor]
  • Ranosrednjovjekovni kameni reljef madarskog konjanika uklesan je na Madarskoj visoravni istočno od Šumena u Bugarskoj (približan datum).
  • Fulrad, franački opat (umro 784.)
  • Hnabi, vojvoda Alemana (približan datum)
  • Leoba, anglosaksonska časna sestra (približan datum)
  • Lullus, nadbiskup Mainza (približan datum)
  • Walpurga, anglosaksonska misionarka (umro 779.)
  • 9. januar – Adrian Canterburyjski, opat i učenjak
  • 27. mart – Rupert, biskup Salzburga
  • 30. juni – Erentrude, franačka opatinja
  • 3. juli – Zhong Zong, car dinastije Tang (r. 656.)
  • 21. juli
    • Li Guo'er, princeza dinastije Tang
    • Šangguan Van'er, kineska pjesnikinja (r. 664.)
    • Carica Vei, carica dinastije Tang
  • 10. septembar – Li Čongfu, carski princ kineske dinastije Tang (r. oko 680.)
  • Al-Akhtal, arapski pjesnik
  • Arikesari Maravarman, kralj Pandskog carstva (Indija)
  • Bahram VII, sin Jazdegerda III
  • Congal Cennmagair, kralj Irske
  • Emebert, biskup Cambraija
  • Geraint, kralj Dumnonije (Engleska)
  • Giles, franački opat (približan datum)
  • Kakinomoto no Hitomaro, japanski pjesnik
  • Lupus I, vojvoda od Gaskonje
  • Wilfred, anglosaksonski biskup (ili 709.)
  • Wittiza, kralj Vizigota (približan datum)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Treadgold, Warren T. (1997). A History of the Byzantine State and Society. Stanford, CA: Stanford University Press. p. 341. ISBN 978-0-8047-2630-6.
  2. ^ Venning, Timothy, ed. (2006). A Chronology of the Byzantine Empire. Palgrave Macmillan. p. 192. ISBN 978-1-4039-1774-4.
  3. ^ David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 17). ISBN 978-184603-230-1
  4. ^ Pietro Martini Storia delle invasioni degli Arabi e delle piraterie dei barbeschi in Sardegna. A. Timon, 1861
  5. ^ Swanton, Anglo-Saxon Chronicle, pp 42–43
  6. ^ Louis Bazin Les systèmes chronologiques dans le monde turc ancien. Akadémiai Kiadó, 1991 (ISBN 978-2-222-04217-4)
  7. ^ N. Jayapalan, History of India, Atlantic Publishers & Distri, 2001, 1140 p. (ISBN 978-81-7156-928-1, p. 175

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]