725.
Izgled
Godine:
◄◄ | ◄ | 721. | 722. | 723. | 724. | 725. | 726. | 727. | 728. | 729. | ► | ►► |
Decenije:
◄ | 690-e | 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | ► |
Vijekovi: |
Gregorijanski kalendar | 725 DCCXXV |
Ab Urbe condita | 1478 |
Asirski kalendar | 5475 |
Bengalski kalendar | 132 |
Berberski kalendar | 1675 |
Budistički kalendar | 1269 |
Burmanski kalendar | 87 |
Bizantijski kalendar | 6233–6234 |
Kineski kalendar | 甲子年 (Drveni Pacov) 3421 ili 3361 — do — 乙丑年 (Drveni Vo) 3422 ili 3362 |
Koptski kalendar | 441–442 |
Diskordijanski kalendar | 1891 |
Etiopijski kalendar | 717–718 |
Hebrejski kalendar | 4485–4486 |
Hinduski kalendari | |
- Vikram Samvat | 781–782 |
- Šaka Samvat | 647–648 |
- Kali Juga | 3826–3827 |
Holocenski kalendar | 10725 |
Iranski kalendar | 103–104 |
Islamski kalendar | 106–107 |
Julijanski kalendar | 725 DCCXXV |
Korejski kalendar | 3058 |
Minguo kalendar | 1187 prije Tajvana 民前1187年 |
Seleukidska era | 1036/1037 AG |
Tajlandski solarni kalendar | 1267–1268 |
Godina 725. (DCCXXV) bila je redovna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 725. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.
Događaji
[uredi | uredi izvor]Evropa i Emevijski halifat
[uredi | uredi izvor]- Emevijsko osvajanje Galije: emevijske snage pod Anbasom ibn Suhajmom al-Kalbijem (guvernerom El-Andaluza) zauzimaju utvrđeni grad Carcassonne, koji je bio pod opsadom (vidi 720), kao i Nîmes u Septimaniji (potonji bez otpora) [1].
- Ljeto – Anbasa predvodi napadačke snage dolinama Rone i Saone do Burgundije, zauzimajući Autun. Emevijski jurišnici stižu do Sensa, Luxeuila i Langresa; gradovi su devastirani. Neki odredi ovih snaga su također mogli doći do planina Vogesa [2].
- Vojvoda Eudes od Akvitanije traži savez sa Munuzom, guvernerom Cerdagne (istočni Pirineji), koji je trenutno u pobuni protiv centralne vlade Emevija u Kordobi u Andaluzu, i daje mu svoju kćer Lampegiju za brak [3]. (dogovor vjerovatno nije postignut do 729.).
- Karlo Martel napada Bavarsku i u bici ubija vojvodu Grimoalda. Njegov sin Hugbert se pokorava franačkoj vrhovnoj vlasti, a Karlo vraća Agilolfing princezu Swanachild, koja postaje njegova konkubina (kasnije njegova žena).
- Kralj Liutprand stavlja Korziku, nominalno pod vlast Bizantije, pod vlast Lombardije, braneći je od emevijskih napada (približan datum).
Britanija
[uredi | uredi izvor]- Prognani princ Ealdbert, vjerovatno nećak kralja Ine od Wessexa, koji traži priznanje kao njegov nasljednik, traži utočište u Sussexu. Ine napada Južne Sase i ubija Ealdberta.
- 23. april – Kralj Wihtred od Kenta umire nakon 35-godišnje vladavine. Kraljevstvo je podijeljeno između njegova tri sina: Æthelberta II kao kralja, Eadberta I u Zapadnom Kentu i Alrica.
725. u temama
[uredi | uredi izvor]Nauka
[uredi | uredi izvor]- U Kini budistički redovnik, astronom i strojar Yi Xing stvara satni mehanizam kako bi pokretao vlastitu obručastu sferu.
Književnost
[uredi | uredi izvor]- Anglosaksonski (Nortumbrijski) redovnik Beda Uvaženi piše traktat O računanju vremena (De temporum ratione) u kome objašnjava srednjovjekovno računanje Uskrsa.
Religija
[uredi | uredi izvor]- U Egiptu, visoki porezi među Koptima izazivaju nezadovoljstvo, a potom i ustanak protiv emevijske arapske vlasti (približan datum). Ovo je prvi u nizu ustanaka (završenih 832.) [4]. Pobunu je slomila posebno upućena halifina vojska.
- Paul the Deacon, lombardski monah (približan datum)
- Stefan Himnograf, sirijski monah (um. 807.)
- 23. 4. – Wihtred, kralj Kenta[5]
- Tonyukuk, gokturski kancelar Kutluk Khana, Kapagan Khana i Bilge Khana
- Ealdbert, princ od Wessexa
- Grimoald, vojvoda od Bavarske
- Gwylog ap Beli, kralj Powysa
- Nothhelm, kralj Sussexa
- Ruben od Dairinisa, irski učenjak
Reference
[uredi | uredi izvor]- ^ Collins, R. (1989), p. 213
- ^ David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 41). ISBN 978-184603-230-1
- ^ Philippe Sénac Les carolingiens et al-Andalus: VIIIe – IXe siècles. Maisonneuve & Larose, 2002 (ISBN 978-2-7068-1659-8).
- ^ Hugh Goddard A history of Christian-Muslim relations. Edinburgh University Press, 2000 (ISBN 978-0-7486-1009-9).
- ^ http://en.wikisource.org/wiki/1911_Encyclop%C3%A6dia_Britannica/Wihtred