Idi na sadržaj

736.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 736 n. e.)
Godine:

◄◄ | | 732. | 733. | 734. | 735. | 736. | 737. | 738. | 739. | 740. |  | ►►

Decenije:

| 700-e | 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | 760-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

736. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar736
DCCXXXVI
Ab Urbe condita1489
Asirski kalendar5486
Bengalski kalendar143
Berberski kalendar1686
Budistički kalendar1280
Burmanski kalendar98
Bizantijski kalendar6244–6245
Kineski kalendar乙亥(Drveni Svinja)
3432 ili 3372
     do 
丙子年 (Vatreni Pacov)
3433 ili 3373
Koptski kalendar452–453
Diskordijanski kalendar1902
Etiopijski kalendar728–729
Hebrejski kalendar4496–4497
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat792–793
 - Šaka Samvat658–659
 - Kali Juga3837–3838
Holocenski kalendar10736
Iranski kalendar114–115
Islamski kalendar117–118
Julijanski kalendar736
DCCXXXVI
Korejski kalendar3069
Minguo kalendar1176 prije Tajvana
民前1176年
Seleukidska era1047/1048 AG
Tajlandski solarni kalendar1278–1279

Godina 736. (DCCXXXVI) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 736. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Karlo Martel, merovinški gradonačelnik palate, sklapa lokalne saveze s Burgundima i nameće franačku dominaciju Provansi. On pobjeđuje muslimanske snage kod Sernaka i Beaucairea u Septimaniji (Južna Francuska) [1].
  • Bitka kod Nîmesa: Franci pod vodstvom Karla Martela nisu uspjeli zauzeti Narbonne, ali su opustošili većinu drugih naselja, uključujući Nîmes, Agde, Béziers i Maguelonne, koje Martel smatra potencijalnim uporištem Emevija [2].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Æthelbald od Mersije opisan je u Ismere diplomi kao vladar (bretwalda) Mersijanaca i svih provincija u južnoj Engleskoj. Takođe je nazvan "Rex Britanniae" (kralj Britanije).
  • Piktski kralj Engus I vrši invaziju na susjedno kraljevstvo Dal Riata, koje potčinjava. On zauzima tvrđavu Dunadd [3], i uspostavlja svoju vlast u Škotskoj više od dvije decenije.
  • Rōben, budistički naučnik-monah, poziva Šinšōa da drži predavanja o Avatamsaka Sutri u Kinshōsen-ji (kasnije Todai-ji); ovaj događaj se smatra korijenima Kegon škole budizma osnovane u Japanu.
  • Kineski car Xuanzong protjeruje muslimane iz Kašgara [4].
  • Khitani i Xi su se proglasili nezavisnim od Tang Kine. General An Lušan, upućen je da uguši njihovu pobunu, ali je poražen. Izbjegao je smrtnu kaznu zbog neposlušnosti.
  • Klan Rajput Tomar osnovao je Dhillika (ili Lal Kot) na mjestu Delhija u Indiji [5].

Srednja Amerika

[uredi | uredi izvor]
  • 15. juni – Uaxaclajuun Ub'aah K'aviil ("Osamnaest zečeva"), vladar majanske gradske države Copán u Hondurasu, poražen je u bici od Kʼakʼ Tiliv Čan Jopaat, vladar Quiriguá (u Gvatemali), i odrubljena mu je glava. K'ak' ("Dimni majmun") vlada do svoje smrti 749. godine.
  • Diplomatski tim iz Calakmula, predvođen Vamavom K'aviilom, sastaje se s vođom Quirigua K'ak Tiliv Chan Jopaa, u pokušaju da pregovara o prekidu gradske pobune tokom Trećeg Tikal-Calakmul rata.
  • Majanska gradska država Tikal pobjeđuje Calakmul u današnjoj Gvatemali, okončavajući vjekovno rivalstvo, ali uvodeći još jedno stoljeće ratovanja koje na kraju dovodi do napuštanja oba grada u IX vijeku.
  • Jik'in Čan K'aviil, vladar (ajav) vodeće gradske države Maja Tikal (današnja Gvatemala), osvaja rivala Calakmul, unutar sjevernog regiona Petén u regiji Yucatán (južni Meksiko).

736. u temama

[uredi | uredi izvor]
  • Hun Džian, kineski general
  • Zhao Džing, kineski zvaničnik
  • Hugbert, vojvoda od Bavarske
  • Muiredach mac Ainbcellaig, kralj Dál Riate
  • Jamabe no Akahito, japanski pjesnik

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. David Nicolle (2008). Poitiers AD 732, Charles Martel turns the Islamic tide (p. 19). ISBN 978-184603-230-1
  2. Riche, Pierre (1993). The Carolingians: A Family Who Forged Europe. University of Pennsylvania Press, p. 45. ISBN 0-8122-1342-4
  3. Lynch, Michael, ed. (February 24, 2011). The Oxford companion to Scottish history. Oxford University Press. p. 180. ISBN 9780199693054.
  4. David Eggenberger An encyclopedia of battles [archive] Courier Dover Publications, 1985 (ISBN 978-0-486-24913-1)
  5. Patrick Horton, Richard Plunkett, Hugh Finlay Delhi [archive] Lonely Planet, 2002 (ISBN 978-1-86450-297-8)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]