Idi na sadržaj

748.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 748. ne)
Godine:

◄◄ | | 744. | 745. | 746. | 747. | 748. | 749. | 750. | 751. | 752. |  | ►►

Decenije:

| 710-e | 720-e | 730-e | 740-e | 750-e | 760-e | 770-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

748. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar748
DCCXLVIII
Ab Urbe condita1501
Asirski kalendar5498
Bengalski kalendar155
Berberski kalendar1698
Budistički kalendar1292
Burmanski kalendar110
Bizantijski kalendar6256–6257
Kineski kalendar丁亥(Vatreni Svinja)
3444 ili 3384
     do 
戊子年 (Zemljani Pacov)
3445 ili 3385
Koptski kalendar464–465
Diskordijanski kalendar1914
Etiopijski kalendar740–741
Hebrejski kalendar4508–4509
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat804–805
 - Šaka Samvat670–671
 - Kali Juga3849–3850
Holocenski kalendar10748
Iranski kalendar126–127
Islamski kalendar130–131
Julijanski kalendar748
DCCXLVIII
Korejski kalendar3081
Minguo kalendar1164 prije Tajvana
民前1164年
Seleukidska era1059/1060 AG
Tajlandski solarni kalendar1290–1291

Godina 748. (DCCXLVIII) bila je prijestupna godina koja počinje u ponedjeljak u julijanskom kalendaru. Oznaka 748. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 18. januar – vojvoda Odilo od Bavarske umire nakon 12-godišnje vladavine. Grifo, najmlađi sin Karla Martela, nastoji uspostaviti vlastitu vlast preuzimajući vojvodstvo za sebe i otima Odilovog malog sina Tasila III.
  • U Rimu, papa Zaharije zatvara pijacu robova, gdje su venecijanski trgovci prodavali kršćanske zarobljenike muslimanima u sjevernoj Africi [1].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Æthelbert II od Kenta šalje poruku Bonifaciju, nadbiskupu Mainza, tražeći dva dobro obučena jastreba za lov. Ranije je poklonio dva sokola i jastreba kralju Æthelbaldu od Mersije (približan datum).

Emevijski halifat

[uredi | uredi izvor]
  • 14. februar – Abasidska revolucija: Hašimijski pobunjenici pod komandom Abu Muslima Horasanija zauzimaju Merv, glavni grad Emevijske provincije Horasan (moderni Iran), čime se obilježava konsolidacija pobune Abasida. Qahtaba ibn Shabib al-Ta'i zauzima gradove Nishapur i Rey, porazivši vojsku Emevija (10.000 ljudi) kod Gorgana.
  • 9. decembar – Nasr ibn Sayyar, arapski guverner Horasana, umire nakon desetogodišnje uprave u kojoj se energično borio protiv disidentskih plemena, susjeda Turgeša i Abasida. Nasr je nametnuo porez (džiziju) nemuslimanima i uveo sistem oporezivanja zemljišta za muslimanske Arape.
  • Grad Baalbek (moderni Liban) je opljačkan uz velike pokolje.
  • Kada je egipatski vali dao uhapsiti patrijarha Aleksandrije, koptski nubijski kralj Dongole, Cyriacus, prešao je granicu u Asuanu i napredovao do Fostata. Patrijarh je oslobođen, a mirovni ugovor je obnovljen između Nubije i Egipta [2].

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]

748. u temama

[uredi | uredi izvor]

Geografija

[uredi | uredi izvor]
  • Zemljotres je pogodio Bliski istok od sjevernog Egipta do sjeverozapadne Mezopotamije, uništavajući mnoge ostatke bizantijske kulture (približan datum).
  • Al-Waqidi, muslimanski historičar i biograf (približan datum)
  • Karlo Veliki, kralj i car Franaka (ili 747.)
  • 18. januar – Odilo, vojvoda od Bavarske
  • 22. maj – Genšo, carica Japana (r. 683.)
  • 9. decembar – Nasr ibn Sayyar, arapski general (r. 663.)
  • Cellan od Clonferta, irski opat
  • Eadbert I, kralj Kenta (približan datum)
  • Indrechtach mac Dungalaig, kralj Brege (Irska)
  • Vasil ibn Ata, muslimanski teolog i pravnik (r. 700.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. McCormick, Michael (2002). "New Light on the 'Dark Ages': How the Slave Trade Fuelled the Carolingian Economy". Past & Present (177): 17–54. doi:10.1093/past/177.1.17. ISSN 0031-2746. JSTOR 3600877.
  2. Jean Jolly Histoire du continent africain, Volume 1. Editions L'Harmattan, 1996 (ISBN 978-2-7384-4688-6)
  3. Charles Le Beau, Hubert Pascal Ameilhon Histoire du Bas-Empire, Volume 12 [archive] Firmin Didot, 1831

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]