Idi na sadržaj

792.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 792 n. e.)
Godine:

◄◄ | | 788. | 789. | 790. | 791. | 792. | 793. | 794. | 795. | 796. |  | ►►

Decenije:

| 760-e | 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e |

Vijekovi:

| 7. vijek | 8. vijek | 9. vijek |

792. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar792
DCCXCII
Ab Urbe condita1545
Asirski kalendar5542
Bengalski kalendar199
Berberski kalendar1742
Budistički kalendar1336
Burmanski kalendar154
Bizantijski kalendar6300–6301
Kineski kalendar辛未(Metalni Koza)
3488 ili 3428
     do 
壬申年 (Vodeni Majmun)
3489 ili 3429
Koptski kalendar508–509
Diskordijanski kalendar1958
Etiopijski kalendar784–785
Hebrejski kalendar4552–4553
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat848–849
 - Šaka Samvat714–715
 - Kali Juga3893–3894
Holocenski kalendar10792
Iranski kalendar170–171
Islamski kalendar175–176
Julijanski kalendar792
DCCXCII
Korejski kalendar3125
Minguo kalendar1120 prije Tajvana
民前1120年
Seleukidska era1103/1104 AG
Tajlandski solarni kalendar1334–1335

Godina 792. (DCCXCII) bila je prijestupna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 792. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Abasidski Halifat

[uredi | uredi izvor]
  • Građanski rat u Palestini između beduinskih plemena. Sukob je okončan 29. decembra 793. godine nakon odlučne intervencije halife Haruna er-Rašida [1].

Bizantijsko Carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Proljeće – Car Konstantin VI guši pobunu i vraća svoju majku Irenu na njenu prijašnju poziciju ko-carice Bizantijskog carstva. Suparničke frakcije u Konstantinopolu nastavljaju svoje intrige protiv Konstantina.
  • Bitka kod Marcela: Konstantin VI vodi bizantijske ekspedicione snage u sjevernu Trakiju. U graničnom dvorcu Marcellae, u blizini modernog grada Karnobata (Bugarska), Bugari pod Kardamom pobjeđuju Bizantince.
  • Novembar: Pokrajina (tema) Armena diže pobunu u Maloj Aziji. Pobunu je ugušio Konstantin VI u maju 793.[2].

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Vestfalci ustaju protiv Saksonaca, kao odgovor na nasilno regrutovanje za ratove protiv Avara. Međutim, Pepin, podkralj sjeverne Italije i sin kralja Karla Velikog, nastavlja rat i osvaja znatan plijen od Avara [3].
  • Sin Karla Velikog, Pepin Grbavac pokušava da se pobuni protiv njega uz pomoć pojedinih franačkih plemića. Zavjera je otkrivena i Pepin je prognan u manastir u Prümu [4].
  • Početak gladi 792-794 u Franačkom carstvu. Slučajevi kanibalizma i kolektivnih halucinacija zabilježili su analisti [5]. U proljeće je Karlo Veliki naredio da se služe mise kako bi se okončala glad i trodnevni post za crkvene sveštenike, grofove, dominijeve vazale i njihove podređene, te da je svaki odgovoran za prehranu nekoliko gladnih ljudi do sljedeće žetve [6].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Septembar – Kralj Æthelred I od Northumbrije ženi se princezom Ælfflæd, kćerkom kralja Offa od Mersije, u Cattericku. Nemiri u Nortumbriji navode prognanog kralja Osreda II da se vrati u svoje kraljevstvo sa ostrva Man. Njegove pristalice ga napuštaju, a Osreda II ubijaju Æthelredovi ljudi u Aynburgu. Sahranjen je u manastiru Tynemouth.
  • Offa organizira odbranu obale kako bi se odbranio od napada Vikinga. On formira savez sa Eseksom, Kentom i Saseksom, u pokušaju da ujedini Englesku (približan datum).

792. u temama

[uredi | uredi izvor]
  • Abd ul-Rahman II, muslimanski emir Kordobe (um. 852.)
  • Abo, japanski princ (um. 842.)
  • Hadrijan II, papa Katoličke crkve (um. 872.)
  • Bai Minzhong, kancelar dinastije Tang (um. 861.)
  • Virasena, indijski matematičar (um. 853.)
  • 12. august – Jænberht, nadbiskup od Canterburyja
  • Cináed mac Artgail, kralj Connachta (Irska)
  • Máel Ruain, irski opat i osnivač opatije Tallaght
  • Michael Lachanodrakon, bizantijski general (strategos)
  • Osred II, kralj Nortumbrije

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Moshe Gil A history of Palestine, 634-1099 [archive]Cambridge University Press, 1997 (ISBN 978-0-521-59984-9)
  2. Louis Bréhier, Vie et mort de Byzance, Paris, Albin Michel, 1992 (1re éd. 1946), 596 p. (ISBN 978-2-226-05719-8 et 2-226-05719-6, LCCN 72440013)
  3. David Nicolle (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, p. 80. ISBN 978-1-78200-825-5.
  4. Einhard (1880). The Life of Charlemagne (in Latin). Translated by Turner, Samuel Epes. New York: Harper & Brothers. Archived from the original on May 26, 2023. Retrieved June 25, 2023.
  5. Pierre Bonnassie, « Consommation d'aliments immondes et cannibalisme de survie dans l'Occident du haut Moyen Âge », Annales. Économies, Sociétés, Civilisations, vol. 44, no 5,‎ 1989)
  6. Jean Heuclin Hommes de Dieu et fonctionnaires du roi : en Gaule du Nord du Ve au IXe siècle [archive] Presses Univ. Septentrion, 1998 (ISBN 978-2-85939-551-3)

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]