Idi na sadržaj

801.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 801. g. n. e.)
Godine:

◄◄ | | 797. | 798. | 799. | 800. | 801. | 802. | 803. | 804. | 805. |  | ►►

Decenije:

| 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

801. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar801
DCCCI
Ab Urbe condita1554
Asirski kalendar5551
Bengalski kalendar208
Berberski kalendar1751
Budistički kalendar1345
Burmanski kalendar163
Bizantijski kalendar6309–6310
Kineski kalendar庚辰(Metalni Zmaj)
3497 ili 3437
     do 
辛巳年 (Metalni Zmija)
3498 ili 3438
Koptski kalendar517–518
Diskordijanski kalendar1967
Etiopijski kalendar793–794
Hebrejski kalendar4561–4562
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat857–858
 - Šaka Samvat723–724
 - Kali Juga3902–3903
Holocenski kalendar10801
Iranski kalendar179–180
Islamski kalendar184–185
Julijanski kalendar801
DCCCI
Korejski kalendar3134
Minguo kalendar1111 prije Tajvana
民前1111年
Seleukidska era1112/1113 AG
Tajlandski solarni kalendar1343–1344

Godina 801. (DCCCI) bila je redovna godina koja počinje u petak u julijanskom kalendaru. Oznaka 801. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Car Karlo Veliki formalno ustupa teritoriju Nordalbije (današnji Šlezvig-Holštajn) paganskim Obotritima (saveznicima Karolinškog carstva) [1].
  • 3. april – kralj Ludovik Pobožni, sin Karla Velikog, osvaja Barselonu nakon višemjesečne opsade. Bera je imenovan za prvog grofa Barselone [2].
  • Karlo Veliki šalje svog sina Pepina u Italiju na čelu ekspedicije protiv vojvode Grimoalda III od Beneventa (801-802). Pépin opsjeda i zauzima Chieti, u Abrucu. Grad je spaljen [3].

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Eardwulf od Northumbrije vodi vojsku u Mersiju protiv svog suparnika, Coenwulfa, kako bi izbacio druge pretendente na tron Northumbrija.
  • Čini se da je održan sinod u Chelseaju, jer postojeća povelja (Sawyer 158) bilježi potvrdu o dodjeli zemljišta od strane Coenwulfa, kralja Mersije koja je bila dio postupka vijeća [4].
  • Početak vladavine Cejlonskog kralja Mahinde III (kraj 804.) [5].

801. u temama

[uredi | uredi izvor]

Prirodne nepogode

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • Rabanus Maurus, franački benediktinski monah, polaže zavjete u samostanu Fulda i zaređuje se.
  • 8. septembar – Ansgar, franački redovnik i nadbiskup (um. 865.)
  • 17. jun – Drogo od Meca, vanbračni sin Karla Velikog
  • El-Kindi, muslimanski filozof i polimat (približan datum)
  • Waldrada od Vormsa, franačka vojvotkinja, udata za Konrada II
  • Wang Chengyuan, general dinastije Tang (um. 834.)
  • Heathoberht, biskup Londona
  • Rabia Basri, muslimanski sufijski mistik (r. 717.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Nicolle, David (2014). The Conquest of Saxony AD 782–785, p. 21. ISBN 978-1-78200-825-5.
  2. Évariste Lévi-Provençal Histoire de l'Espagne musulmane, Volume 1. Maisonneuve & Larose, 1999 (ISBN 978-2-7068-1386-3)
  3. T. de Partouneaux Histoire de la conquête de la Lombardie par Charlemagne [archive] Wouters, 1843
  4. Cubitt, Catherine (1995). Anglo-Saxon Church Councils c.650–c.850. London: Leicester University Press. p. 279. ISBN 0-7185-1436-X.
  5. Élisabeth Bopearachchi L'éducation bouddhique dans la société traditionnelle au Sri Lanka. Editions L'Harmattan, 1994 (ISBN 978-2-7384-2787-8)
  6. Eginhard, François-Pierre-Guillaume Guizot, Thégan, Nithard, Monachus SangallensisDes faits et gestes de Charlemagne [archive] J.-L.-J. Brière, 1824