Idi na sadržaj

803.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 803. n.e.)
Godine:

◄◄ | | 799. | 800. | 801. | 802. | 803. | 804. | 805. | 806. | 807. |  | ►►

Decenije:

| 770-e | 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

803. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar803
DCCCIII
Ab Urbe condita1556
Asirski kalendar5553
Bengalski kalendar210
Berberski kalendar1753
Budistički kalendar1347
Burmanski kalendar165
Bizantijski kalendar6311–6312
Kineski kalendar壬午(Vodeni Konj)
3499 ili 3439
     do 
癸未年 (Vodeni Koza)
3500 ili 3440
Koptski kalendar519–520
Diskordijanski kalendar1969
Etiopijski kalendar795–796
Hebrejski kalendar4563–4564
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat859–860
 - Šaka Samvat725–726
 - Kali Juga3904–3905
Holocenski kalendar10803
Iranski kalendar181–182
Islamski kalendar187–188
Julijanski kalendar803
DCCCIII
Korejski kalendar3136
Minguo kalendar1109 prije Tajvana
民前1109年
Seleukidska era1114/1115 AG
Tajlandski solarni kalendar1345–1346

Godina 803. (DCCCIII) bila je redovna godina koja počinje u nedjelju u julijanskom kalendaru. Oznaka 803. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • Carevi Nikefor I i Karlo Veliki uspostavljaju svoje carske granice na Jadranskom moru i potpisuju Pax Nicephori ("Nikeforov mir"). Bizantinci zadržavaju kontrolu nad obalnim gradovima i otocima u Dalmatinskoj Hrvatskoj, dok je franačka vlast prihvaćena nad Istrom i Dalmatinskim zaleđem [1]. Venecija je priznata kao nezavisna od strane Bizantijskog Carstva.
  • ljeto – Bardanes Tourkos, bizantijski vojskovođa (strategos), proglašen je carem od strane trupa anatoličke, opsikionske, tračke i bucelarne oblasti. 'Pobunjenička' vojska maršira do Hrisopolisa, predgrađa Konstantinopola. Nakon prebjega dvojice svojih pouzdanih pomagača, budućih careva Lea Armenskog i Mihaila Amorijanca, Bardanes pregovara o miru.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • maj – Krum, vladar (kan) Bugarskog carstva, počinje svoju teritorijalnu ekspanziju i napada bizantijske sjeverne granice. Svoje ratnike – uglavnom Bugare, Slavene, Tračane i Makedonce – vodi preko Karpata, preko rijeke Dunav i širom Transilvanije, Trakije i Makedonije.
  • St. Peter Stiftskulinarium, vjerovatno najstariji restoran srednje Evrope, osnovan je u Salzburgu, Austrija [2].

Abasidski kalifat

[uredi | uredi izvor]
  • Halifa Harun er-Rašid je odrubio glavu svom prijatelju i veziru (sekretaru) Ja'faru ibn Yahyi. Preživjeli članovi utjecajne porodice Barmakid (Jafarova porodica) su zatvoreni po Harunovom naređenju, a njihova imovina je konfiskovana.
  • Vjenčanje halife Haruna er-Rašida i Umm Muhamed; Bila je kćerka abasidskog princa Saliha al-Miskina i Umm Abdullaha, kćerke Isa ibn Alija. Vjenčali su se u novembru-decembru 803. godine u Al-Raqqi. Ranije je bila udata za Ibrahima ibn al-Mahdija, koji ju je ostavio [3].
  • Zemljotres u Mopsuestiji 803. dogodio se u blizini Mopsuestije i Aleksandretskog zaljeva (İskenderun).

Sjeverna Afrika

[uredi | uredi izvor]
  • 6. mart: Berberi u sjevernom Maroku priznaju vlast Idrisa II, sina Idrisa I, koji ima jedanaest godina [4].
  • U Indiji je kralj Palave Dantivarman (796-817) poražen od Rastrakute Govinda III (in) koji je zauzeo Kanči.
  • Kineski pjesnik Han Yu poziva na napuštanje budizma, prema njemu stranog običajima zemlje, i povratak konfucijanizmu [5].

803. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • 12. oktobar – Održan je Sinod u Klofešu (vjerovatno Brixsvorth), na kojoj je arhiepiskopija Lichfield degradirana u običnu biskupiju, uz papinu dozvolu koju je dobio kralj Koenvulf od Mersije.
  • Du Mu, kineski pjesnik i službenik (um. 852.)
  • Ema od Altdorfa, franačka kraljica i supruga kralja Ludovika Njemačkog od Istočne Francuske (umrla 876.)
  • Ibn 'Abd al-Hakam, muslimanski historičar (um. 871.)
  • Liu Congjian, kineski guverner (um. 843.)
  • 25. maj – Higbald, biskup Lindisfarna
  • 9. august – Irena Atinska, bizantijska carica
  • Ja'far ibn Yahya, perzijski vezir (r. 767.)
  • Kardam, vladar (kan) Bugarske (ili 802.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Florin Curta: Southeastern Europe in the Middle Ages, 500-1250, p. 135.
  2. MYTravelGuide. Stifskeller St Peter.
  3. al-Tabari, Muhammad Ibn Yarir; Bosworth, Clifford Edmund (1989). The History of al-Tabari Vol. 30: The 'Abbasid Caliphate in Equilibrium: The Caliphates of Musa al-Hadi and Harun al-Rashid A.D. 785-809/A.H. 169-193. Bibliotheca Persica. State University of New York Press, p. 326. ISBN 978-0-88706-564-4.
  4. Herman L. Beck L'image d'Idrīs II, ses descendants de Fās et la politique s̲h̲arīfienne des sultans marīnides, 656-869/1258-1465 BRILL, 1989 (ISBN 978-90-04-09054-5)
  5. Jean Pierre Guillaume Pauthier Chine moderne : ou description historique, géographique et littéraire de ce vaste empire Firmin Didot frères, 1853