Idi na sadržaj

812.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 812. n. e.)
Godine:

◄◄ | | 808. | 809. | 810. | 811. | 812. | 813. | 814. | 815. | 816. |  | ►►

Decenije:

| 780-e | 790-e | 800-e | 810-e | 820-e | 830-e | 840-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

812. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar812
DCCCXII
Ab Urbe condita1565
Asirski kalendar5562
Bengalski kalendar219
Berberski kalendar1762
Budistički kalendar1356
Burmanski kalendar174
Bizantijski kalendar6320–6321
Kineski kalendar辛卯(Metalni Zec)
3508 ili 3448
     do 
壬辰年 (Vodeni Zmaj)
3509 ili 3449
Koptski kalendar528–529
Diskordijanski kalendar1978
Etiopijski kalendar804–805
Hebrejski kalendar4572–4573
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat868–869
 - Šaka Samvat734–735
 - Kali Juga3913–3914
Holocenski kalendar10812
Iranski kalendar190–191
Islamski kalendar196–197
Julijanski kalendar812
DCCCXII
Korejski kalendar3145
Minguo kalendar1100 prije Tajvana
民前1100年
Seleukidska era1123/1124 AG
Tajlandski solarni kalendar1354–1355

Godina 812. (DCCCXII) bila je prijestupna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru.

Oznaka 812. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Bizantijsko carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • 11. januar – Bivši car Staurakios, sin Nikifora I, umire od infekcije rana (vidi 811) u manastiru. Vladao je samo dva mjeseca i osam dana, prije nego što su ga visoki zvaničnici protjerali u Konstantinopol.
  • 13. januar: Ugovorom iz Aix-la-Chapellea, istočni car Mihailo I ponovo otvara mirovne pregovore sa Francima i priznaje Karla Velikog za cara (basileusa) Franačkog carstva. U zamjenu za ovo priznanje, car Istoka dobiva Veneciju, Istru i Dalmaciju. Karlo Veliki se odriče mora, a Venecija dobija izuzetno povoljno mjesto između Istoka i Zapada [1].
  • Bizantijsko-bugarski rat: Bugari, predvođeni Krumom, vladarom (kanom) Bugarskog carstva, započinju invaziju na Bizantiju. Oni zauzimaju gradove tvrđave Develt i Mesembriju, blizu Crnog mora [2].

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Karlo Veliki osvaja Kataloniju, sve do rijeke Ebro i Balearskih ostrva. Oblasti dolaze pod vlast Bere, grofa od Barcelone. Potpisuje trogodišnji mirovni ugovor sa emiratom Kordoba.
  • Karlo Veliki izdaje Capitulare de villis, u vezi sa pravima feudalnog zemljoposjednika i uslugama koje duguju njegovi zavisnici. Sadrži i imena oko 89 biljaka, od kojih se većina koristi u medicini.
  • Republika Amalfi šalje galije da podrže bizantijskog generala (strategosa) Sicilije, Gregorija, protiv Aglabidskih osvajača. To je jedan od najranijih dokaza o nezavisnosti grada [3].
  • Nakon smrti danskog kralja Heminga, dva kandidata za prijestolje, Sigfred i Anulo, susreću se u bitci, ali su obojica ubijeni. Harald i Reginfrid, braća Anulo, postaju zajednički kraljevi Danske.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Sigered od Essexa sveden je na čin vojvode, od strane njegovih Mersijanskih gospodara.

Abasidski kalifat

[uredi | uredi izvor]
  • Četvrta Fitna: Snage lojalne al-Ma'munu, predvođene Tahirom ibn Husejnom, blokiraju Bagdad, koji je lojalan al-Ma'munovom bratu, halifi al-Aminu, i započinju jednogodišnju opsadu Bagdada.

812. u temama

[uredi | uredi izvor]
  • Domnall mac Ailpín, kralj Škotske (um. 862.)
  • Li Rong, princ iz dinastije Tang (ili 813.)
  • Sugawara no Koreyoshi, japanski plemić (um. 880.)
  • Vang Yuankui, general dinastije Tang (um. 854.)
  • Wen Tingyun, kineski pjesnik i tekstopisac (um. 870.)
  • 11. januar – Staurakios, Bizantijski car
  • Abd al-Malik ibn Salih, abasidski general (r. 750.)
  • Candidus od Fulde, benediktinac
  • Du You, kancelar dinastije Tang (r. 735.)
  • Flann mac Congalaig, kralj Brege (Irska)
  • Fujiwara no Uchimaro, japanski plemić (r. 756.)
  • Hemming, kralj Danske
  • Ibrahim I, muslimanski emir Aglabida (r. 756.)
  • Jeong, kralj Balhaea (Koreja) (približan datum)
  • Li Ning, princ iz dinastije Tang (r. 793.)
  • Nikifor, sin Konstantina V (približan datum)
  • Tian Ji'an, general dinastije Tang
  • Vilijam od Gelona, franački plemić (ili 814.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Henri Pirenne, Mahomet et Charlemagne, Paris, Presses Universitaires de France, 1937.
  2. Fine, John V. A. Jr. (1991) [1983]. The Early Medieval Balkans: A Critical Survey from the Sixth to the Late Twelfth Century. Ann Arbor: University of Michigan Press. ISBN 0-472-08149-7.
  3. Benvenuti, Gino (1985). Le Repubbliche Marinare. Amalfi, Pisa, Genova e Venezia. Rome: Newton & Compton Editori. p. 13. ISBN 88-8289-529-7.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]