Idi na sadržaj

864.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 864 n.e.)
Godine:

◄◄ | | 860. | 861. | 862. | 863. | 864. | 865. | 866. | 867. | 868. |  | ►►

Decenije:

| 830-e | 840-e | 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

864. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar864
DCCCLXIV
Ab Urbe condita1617
Asirski kalendar5614
Bengalski kalendar271
Berberski kalendar1814
Budistički kalendar1408
Burmanski kalendar226
Bizantijski kalendar6372–6373
Kineski kalendar癸未(Vodeni Koza)
3560 ili 3500
     do 
甲申年 (Drveni Majmun)
3561 ili 3501
Koptski kalendar580–581
Diskordijanski kalendar2030
Etiopijski kalendar856–857
Hebrejski kalendar4624–4625
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat920–921
 - Šaka Samvat786–787
 - Kali Juga3965–3966
Holocenski kalendar10864
Iranski kalendar242–243
Islamski kalendar249–250
Julijanski kalendar864
DCCCLXIV
Korejski kalendar3197
Minguo kalendar1048 prije Tajvana
民前1048年
Seleukidska era1175/1176 AG
Tajlandski solarni kalendar1406–1407

Godina 864. (DCCCLXIV) bila je prijestupna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 864. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Proljeće – Car Ludovik II (Mlađi) kreće sa franačkom vojskom na Rim. Dok je bio na putu za papski grad, on se razboli i odlučuje da se pomiri sa papom Nikolom I.
  • 25. jul – Pistreški edikt: Kralj Karlo Ćelavi naređuje odbrambene mjere protiv Vikinga. On stvara veliku konjičku silu, koja inspiriše početak francuskog viteštva.
  • Vikinški jurišnici, predvođeni Olafom Bijelim, stižu u Škotsku iz vikinškog naselja Dublin (Irska). On divlja zemljom, sve do svog poraza u bici od kralja Konstantina I.
  • Robert Snažni, markgrof Neustrije, napada Vikinge Loire u uspješnoj kampanji. Drugi vikinški napadači pljačkaju gradove Limož i Klermon u Akvitaniji.
  • Katastrofalna poplava Rajne, zabilježena u Ksantenskim analima.
  • Kralj Ludovik Njemački vrši invaziju na Moravsku, prelazeći rijeku Dunav da bi opsjedao civitas Dowina (identifikovan, iako ne jednoglasno, sa zamkom Devin u Slovačkoj) [1][2].
  • Pepin II se pridružuje Vikinzima u napadu na Tuluz. Zarobljen je dok je opsjedao franački grad. Pepin je svrgnut s mjesta kralja Akvitanije i zatvoren u Senlisu.
  • 13. septembar – Pietro Tradonico umire nakon 28-godišnje vladavine. Njega nasljeđuje Orso I Participazio, koji postaje dužd Venecije.
  • Kralj Alfonso III osvaja Porto od Emirata Kordoba. Ovo je kraj direktne muslimanske dominacije u regiji Douro [3].
  • Planina Fuji, koja se nalazi na ostrvu Honshu, eruptira 10 dana, u događaju poznatom kao erupcija Jōgan (Japan).
  • Pobuna protiv poreza u Tabaristanu (Sjeverni Iran) protiv Tahirida. Grupa zejdita (šiita koji odbijaju da priznaju jednu liniju imama) uspjela je da se okupi oko imama koji potiče od Hasana; Hasan ibn Zeyd uspostavlja Zejdidsku dinastiju i priznat je kao vladar Tabaristana [4].

864. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • August: Tulln sastanak između Luja Njemačkog i bugarskog cara Borisa I koji je prešao na kršćanstvo početkom godine. Franačke vojske intervenišu u Velikoj Moravskoj zajedno sa Bugarima. Opkoljen kod Devinskog zamka, knez Ratislav je morao priznati franačku vlast i prisiliti sveštenstvo da se odrekne liturgije na slovenskom jeziku koju su ustanovili Ćirilo i Metodije. Iste godine car Mihailo III vodio je pomorske i kopnene operacije protiv Bugara. Boris I se pokorava i mora se odreći saveza sa Ludovikom II Njemačkim.
  • Počinje pokrštavanje Bugarske: Boris I, vladar (kan) bugarskog carstva, prelazi u pravoslavlje. Njegova porodica i visoki dostojanstvenici prihvataju pravoslavnu vjeru u glavnom gradu Pliski - od ovog trenutka pa nadalje vladari Bugarskog carstva su poznatiji kao 'carevi', a ne 'kanovi' [5].
  • Gu Quanwu, general dinastije Tang (um. 931.)
  • Khumarawayh ibn Ahmed ibn Tulun, vladar dinastije Tulunid (um. 896.)
  • Luj III, kralj Zapadnofranačkog kraljevstva (ili 863.)
  • Muhammed ibn Ya'qub al-Kulayni, muslimanski učenjak (um. 941.)
  • Simeon I, vladar (kan) Bugarskog Carstva (ili 865.)
  • Yúnmén Wényǎn, kineski zen majstor (ili 862.)
  • 13. septembar – Pietro Tradonicus, dužd Venecije
  • Al-Fadl ibn Marwan, muslimanski vezir
  • Al-Fadl ibn Qarin al-Tabari, muslimanski guverner
  • Arnold od Gaskonje, franački plemić
  • Bi Xian, kancelar dinastije Tang (r. 802.)
  • Ennin, japanski sveštenik i putnik
  • Hucbert, franački plemić (r. 820.)
  • Laura, španska opatica
  • Lorcan Mac Cathail, kralj Uisneach-a (Irska)
  • Muhammed ibn al-Fadl al-Jarjara'i, muslimanski vezir (ili 865.)
  • Pei Xiu, kancelar dinastije Tang (r. 791.)
  • Sančo II, grof od Gaskonije (približan datum)
  • Sergije I, vojvoda od Napulja
  • Yahya ibn Muhammed, muslimanski sultan
  • Yahya ibn Omer, muslimanski imam (ili 865.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Bowlus, Charles R. (1995). Franks, Moravians, and Magyars: The Struggle for the Middle Danube, 788-907 (Illustrated ed.). University of Pennsylvania Press, Incorporated. p. 140. ISBN 978-0-8122-3276-9.
  2. Goldberg, Eric Joseph (2006). Struggle for Empire: Kingship and Conflict Under Louis the German, 817-876 (Illustrated, reprint ed.). Cornell University Press. p. 273. ISBN 978-0-8014-3890-5.
  3. Picard, Christophe (2000). Le Portugal musulman (VIIIe-XIIIe siècle0. L'Occident d'al-Andalus sous domination islamique. Paris: Maisonneuve & Larose. p. 109. ISBN 2-7068-1398-9.
  4. Buhl, Fr. (1986). Bearman, P.; Bianquis, Th.; Bosworth, C. E.; van Donzel, E.; Heinrichs, W. P. (eds.). "al-Ḥasan b. Zayd b. Muḥammad". The Encyclopaedia of Islam (2nd ed.). Brill: 245.
  5. Karloukovski, Vassil (1927). "V. Zlatarski - Istorija 1 B - 3.2". Promacedonia.org. Retrieved August 26, 2017.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]