872.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 868. | 869. | 870. | 871. | 872. | 873. | 874. | 875. | 876. |  | ►►

Decenije:

| 840-e | 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

Godina 872. (DCCCLXXII) bila je prijestupna godina koja počinje u utorak u julijanskom kalendaru. Oznaka 872. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji[uredi | uredi izvor]

Evropa[uredi | uredi izvor]

  • Sancho III Mitarra (ili Menditarra) postaje osnivač i prvi 'kralj' nezavisnog Vojvodstva Gaskonja, sa labavim vezama s Franačkim kraljevstvom.[1]
  • 18. maj – Luj II, nakon uspješnog pohoda protiv Saracena, po drugi put je krunisan za rimskog cara („Car Franaka“).
  • 18. juli (tradicionalni datum) – Bitka kod Hafrsfjorda: Nordijski vojskovođa Harald Fairhair odnio je veliku pomorsku pobjedu kod Hafrsfjorda, izvan Stavangera. Postaje (sa 18 godina) prvi kralj Norveške. Haraldova osvajanja i sistem oporezivanja naveli su mnoge vikinške poglavice i njihove sljedbenike da emigriraju na Britanska ostrva, i (kasnije) na Island.
  • Saraceni napadaju Dalmaciju [1].
  • Glad u Italiji.
  • Pisani spomen transformacije Portunova hrama u Rimu u crkvu i dodavanje fresaka unutar objekta [2].

Britanija[uredi | uredi izvor]

  • Jesen – Velika paganska armija se vraća u Nortumbriju, da uguši pobunu kod Jorka. Kralja Ecgberhta I i njegovog nadbiskupa, Wulfherea, Nortumbrijci protjeruju i oni bježe u Mersiju [3].
  • Danci, predvođeni Halfdanom i Gutrumom, osnivaju zimski tabor u Torkseyu u Kraljevini Lindzi (sada dio Linkolnšira). Kralj Burgred odaje počast (Danegeld) u zamjenu za mir [4].
  • Kralj Artgal od Strathclydea je ubijen, uz pomoć kralja Konstantina I od Albe (moderna Škotska) i njegovih saveznika Vikinga. Artgalov sin, Run, nasljeđuje tron ​​Strathclydea.

Abasidski halifat[uredi | uredi izvor]

  • Pobuna Zandž: Zandži (crni robovi iz istočne Afrike) pobjeđuju abasidske snage, predvođene halifinim regentom Al-Muwaffaqom (bratom halife Al-Mu'tamida). Neprijateljstva u Mesopotamiji (Južni Irak) će zaokupiti Al-Muwaffaq, a Zandž će ostati u ofanzivi u nekoliko narednih godina [5].
  • U Egiptu, prvu bolnicu (bimaristan) sagradio je u Kairu guverner Abasida, Ahmad ibn Tulun. Licenciranje ljekara postaje obavezno u Abasidskom halifatu [6].
  • 22. juni: u Vasitu (Irak) registrovan zemljotres koji je uzrokovao oko 20.000 ljudskih žrtava. (Ovo je vjerovatno isti zemljotres za koji je zabilježeno da se dogodio 18. novembra 871.).
  • Ahmed ibn Tulun postaje nezavisan u Egiptu. Smatraju ga za pravednog i tolerantnog. Odlučuje se za značajno smanjenje poreza, što objašnjava njegovu popularnost među kršćanima.

872. u temama[uredi | uredi izvor]

Religija[uredi | uredi izvor]

  • 14. decembar – Umire papa Hadrijan II (u 80. godini), nakon petogodišnje vladavine. Naslijedio ga je Ivan VIII, kao 107. rimski papa .

Rođeni[uredi | uredi izvor]

  • Abaoji, vladar (kagan) kitanskog carstva (um. 926.)
  • Al-Farabi, muslimanski filozof (približan datum)
  • Huo Yanwei, kineski general (um. 928.)
  • Ibn Durustawayh, perzijski gramatičar, leksikograf i proučavalac Kur'ana i hadisa (um. 958.)
  • Ki no Tsurayuki, japanski pisac i pjesnik (um. 945.)
  • Pietro II Candiano, dužd Venecije (približan datum)

Umrli[uredi | uredi izvor]

  • 2. april – Muflih al-Turki, abasidski general
  • 14. decembar – Hadrijan II, rimski papa (r. 792.)
  • Artgal, kralj Strathclydea (Škotska)
  • Atanasije I, biskup Napulja (r. 830.)
  • Cenn Fáelad hua Mugthigirn, kralj Munstera (Irska)
  • Hrisoheir, vođa pavlikijana (ili 878.)
  • Fujiwara no Yoshifusa, japanski regent (r. 804.)
  • Ibrahim ibn Ya'qub al-Juzajani, muslimanski hadiski učenjak
  • Ivar bez kostiju, poglavica Vikinga (približan datum)
  • Sargis, patrijarh Crkve Istoka

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ L. de Voinovitch Histoire de Dalmatie [archive] Textor Verlag, 1934 (ISBN 978-3-938402-16-0)
  2. ^ Jean-Pierre Adam, Le Temple de Portunus au forum Boarium, Rome, École française de Rome, coll. « collection de l'École française de Rome » (no 199), 1994, 108 p. (ISBN 2-7283-0324-X et 978-2-7283-0324-3, OCLC 464208792, BNF 35767583, LCCN 96115554, lire en ligne [archive]), str. 36.
  3. ^ Hill, Paul (2009). The Viking Wars of Alfred the Great. Pen & Sword History, str 55. ISBN 978-1-59416-087-5.
  4. ^ Hill, Paul (2009). The Viking Wars of Alfred the Great. Pen & Sword History, str 56. ISBN 978-1-59416-087-5.
  5. ^ Waines 1992, pp. 38 ff., 108 ff., 120 ff., 136, 137 ff., 152 ff., 156, 158, 164 ff.; Popovic 1999, str. 45–72; McKinney 2004, str. 464–66; Nöldeke 1892, str. 152–62.
  6. ^ Islamic Culture and the Medical Arts 2011