Idi na sadržaj

886.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Godine:

◄◄ | | 882. | 883. | 884. | 885. | 886. | 887. | 888. | 889. | 890. |  | ►►

Decenije:

| 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

886. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar886
DCCCLXXXVI
Ab Urbe condita1639
Asirski kalendar5636
Bengalski kalendar293
Berberski kalendar1836
Budistički kalendar1430
Burmanski kalendar248
Bizantijski kalendar6394–6395
Kineski kalendar乙巳(Drveni Zmija)
3582 ili 3522
    — do —
丙午年 (Vatreni Konj)
3583 ili 3523
Koptski kalendar602–603
Diskordijanski kalendar2052
Etiopijski kalendar878–879
Hebrejski kalendar4646–4647
Hinduski kalendari
 - Vikram Samvat942–943
 - Šaka Samvat808–809
 - Kali Juga3987–3988
Holocenski kalendar10886
Iranski kalendar264–265
Islamski kalendar272–273
Julijanski kalendar886
DCCCLXXXVI
Korejski kalendar3219
Minguo kalendar1026 prije Tajvana
民前1026年
Seleukidska era1197/1198 AG
Tajlandski solarni kalendar1428–1429

Godina 886. (DCCCLXXXVI) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 886. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]
  • Mart – Otkrivena je zavjera protiv cara Bazilija I, koju je predvodio John Kourkouas[1].
  • 29. august – Car Bazilije I Makedonac umire od groznice, zaražen je nakon nesreće u lovu. Naslijedio ga je 19-godišnji Leon VI, kao jedini vladar (basileus) Bizantijskog Carstva. Nakon krunisanja, Leon uz veliku ceremoniju ponovo sahranjuje posmrtne ostatke svog oca u carskom mauzoleju, u okviru Crkve Svetih Apostola u Carigradu.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Oktobar – Opsada Pariza: Grof Odo se provlači kroz teritoriju pod kontrolom Vikinga, da zatraži podršku od zapadnofranačkog kralja Karla Debelog. Vraća se sa pojačanjem i stiže na sigurno unutar zidina. Karl stiže kasnije sa velikom vojskom i osniva logor na Monmartru. Nakon pregovora obećava Vikinzima danak (Danegeld) u vrijednosti od 700 livra (što odgovara 257 kg srebra) i dozvoljava im da plove rijekom Senom, da prezime u Burgundiji.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Alfred Veliki od Wessexa preuzima London od danskih Vikinga i preimenuje ga u Lundenburh. Nešto uzvodno od Londonskog mosta, on gradi malu luku zvanu Queenhithe. Alfred predaje grad svom zetu Æthelredu, gospodaru Mersije. U gradu je planiran ulični sistem sa granicama od 1.100 metara od istoka prema zapadu i oko 330 metara od sjevera prema jugu [2].
  • Kralj Alfred prima formalnu pokornost svih građana Engleske koji nisu pod vlašću Vikinga i usvaja titulu 'Kralj Anglosaksonaca'.

886. u temama

[uredi | uredi izvor]
  • Ibn Muqlah, muslimanski službenik i vezir (ili 885.)
  • Ōnakatomi no Yorimoto, japanski pjesnik (približan datum)
  • Ōnakatomi no Yoritomo
    Yang Wo, car Wua (Deset kraljevstava) (um. 908.)
  • 9. mart – Abu Ma'shar al-Balkhi, muslimanski učenjak i astrolog (r. 787.)
  • 29. august – Vasilije I, car Bizantijskog carstva (r. 811.)
  • Adalbert I, franački markgrof (približan datum)
  • Airemón mac Áedo, kralj Ulaida (Irska)
  • Deorlaf, biskup Hereforda (približan datum)
  • Fiachnae mac Ainbítha, kralj Ulaida
  • Heongang, kralj Sille (Koreja)
  • Hugh, nadbiskup Kelna
  • Joscelin, biskup Pariza
  • Min Xu, guverner dinastije Tang
  • Muhamed I, muslimanski emir Kordobe (r. 823.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ Lilie, Ralph-Johannes; Ludwig, Claudia; Pratsch, Thomas; Zielke, Beate (2013). "Ioannes Kurkuas (#22824)". Prosopographie der mittelbyzantinischen Zeit Online. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften. Nach Vorarbeiten F. Winkelmanns erstellt (in German). Berlin and Boston: De Gruyter.
  2. ^ Paul Hill (2009). The Viking Wars of Alfred the Great, p. 108. ISBN 978-1-59416-087-5.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]