Mart – Otkrivena je zavjera protiv cara Bazilija I, koju je predvodio John Kourkouas[1].
29. august – Car Bazilije I Makedonac umire od groznice, zaražen je nakon nesreće u lovu. Naslijedio ga je 19-godišnji Leon VI, kao jedini vladar (basileus) Bizantijskog Carstva. Nakon krunisanja, Leon uz veliku ceremoniju ponovo sahranjuje posmrtne ostatke svog oca u carskom mauzoleju, u okviru Crkve Svetih Apostola u Carigradu.
Oktobar – Opsada Pariza: Grof Odo se provlači kroz teritoriju pod kontrolom Vikinga, da zatraži podršku od zapadnofranačkog kralja Karla Debelog. Vraća se sa pojačanjem i stiže na sigurno unutar zidina. Karl stiže kasnije sa velikom vojskom i osniva logor na Monmartru. Nakon pregovora obećava Vikinzima danak (Danegeld) u vrijednosti od 700 livra (što odgovara 257 kg srebra) i dozvoljava im da plove rijekom Senom, da prezime u Burgundiji.
Kralj Alfred Veliki od Wessexa preuzima London od danskih Vikinga i preimenuje ga u Lundenburh. Nešto uzvodno od Londonskog mosta, on gradi malu luku zvanu Queenhithe. Alfred predaje grad svom zetu Æthelredu, gospodaru Mersije. U gradu je planiran ulični sistem sa granicama od 1.100 metara od istoka prema zapadu i oko 330 metara od sjevera prema jugu [2].
Kralj Alfred prima formalnu pokornost svih građana Engleske koji nisu pod vlašću Vikinga i usvaja titulu 'Kralj Anglosaksonaca'.
^Lilie, Ralph-Johannes; Ludwig, Claudia; Pratsch, Thomas; Zielke, Beate (2013). "Ioannes Kurkuas (#22824)". Prosopographie der mittelbyzantinischen Zeit Online. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften. Nach Vorarbeiten F. Winkelmanns erstellt (in German). Berlin and Boston: De Gruyter.