Idi na sadržaj

886.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 886 n.e.)
Godine:

◄◄ | | 882. | 883. | 884. | 885. | 886. | 887. | 888. | 889. | 890. |  | ►►

Decenije:

| 850-e | 860-e | 870-e | 880-e | 890-e | 900-e | 910-e |

Vijekovi:

| 8. vijek | 9. vijek | 10. vijek |

886. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar886
DCCCLXXXVI
Ab Urbe condita1639
Asirski kalendar5636
Bengalski kalendar293
Berberski kalendar1836
Budistički kalendar1430
Burmanski kalendar248
Bizantijski kalendar6394–6395
Kineski kalendar乙巳(Drveni Zmija)
3582 ili 3522
     do 
丙午年 (Vatreni Konj)
3583 ili 3523
Koptski kalendar602–603
Diskordijanski kalendar2052
Etiopijski kalendar878–879
Hebrejski kalendar4646–4647
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat942–943
 - Šaka Samvat808–809
 - Kali Juga3987–3988
Holocenski kalendar10886
Iranski kalendar264–265
Islamski kalendar272–273
Julijanski kalendar886
DCCCLXXXVI
Korejski kalendar3219
Minguo kalendar1026 prije Tajvana
民前1026年
Seleukidska era1197/1198 AG
Tajlandski solarni kalendar1428–1429

Godina 886. (DCCCLXXXVI) bila je redovna godina koja počinje u subotu u julijanskom kalendaru. Oznaka 886. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]
  • Mart – Otkrivena je zavjera protiv cara Bazilija I, koju je predvodio John Kourkouas[1].
  • 29. august – Car Bazilije I Makedonac umire od groznice, zaražen je nakon nesreće u lovu. Naslijedio ga je 19-godišnji Leon VI, kao jedini vladar (basileus) Bizantijskog Carstva. Nakon krunisanja, Leon uz veliku ceremoniju ponovo sahranjuje posmrtne ostatke svog oca u carskom mauzoleju, u okviru Crkve Svetih Apostola u Carigradu.

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • Oktobar – Opsada Pariza: Grof Odo se provlači kroz teritoriju pod kontrolom Vikinga, da zatraži podršku od zapadnofranačkog kralja Karla Debelog. Vraća se sa pojačanjem i stiže na sigurno unutar zidina. Karl stiže kasnije sa velikom vojskom i osniva logor na Monmartru. Nakon pregovora obećava Vikinzima danak (Danegeld) u vrijednosti od 700 livra (što odgovara 257 kg srebra) i dozvoljava im da plove rijekom Senom, da prezime u Burgundiji.

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Kralj Alfred Veliki od Wessexa preuzima London od danskih Vikinga i preimenuje ga u Lundenburh. Nešto uzvodno od Londonskog mosta, on gradi malu luku zvanu Queenhithe. Alfred predaje grad svom zetu Æthelredu, gospodaru Mersije. U gradu je planiran ulični sistem sa granicama od 1.100 metara od istoka prema zapadu i oko 330 metara od sjevera prema jugu [2].
  • Kralj Alfred prima formalnu pokornost svih građana Engleske koji nisu pod vlašću Vikinga i usvaja titulu 'Kralj Anglosaksonaca'.

886. u temama

[uredi | uredi izvor]
  • Ibn Muqlah, muslimanski službenik i vezir (ili 885.)
  • Ōnakatomi no Yorimoto, japanski pjesnik (približan datum)
  • Ōnakatomi no Yoritomo
    Yang Wo, car Wua (Deset kraljevstava) (um. 908.)
  • 9. mart – Abu Ma'shar al-Balkhi, muslimanski učenjak i astrolog (r. 787.)
  • 29. august – Vasilije I, car Bizantijskog carstva (r. 811.)
  • Adalbert I, franački markgrof (približan datum)
  • Airemón mac Áedo, kralj Ulaida (Irska)
  • Deorlaf, biskup Hereforda (približan datum)
  • Fiachnae mac Ainbítha, kralj Ulaida
  • Heongang, kralj Sille (Koreja)
  • Hugh, nadbiskup Kelna
  • Joscelin, biskup Pariza
  • Min Xu, guverner dinastije Tang
  • Muhamed I, muslimanski emir Kordobe (r. 823.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Lilie, Ralph-Johannes; Ludwig, Claudia; Pratsch, Thomas; Zielke, Beate (2013). "Ioannes Kurkuas (#22824)". Prosopographie der mittelbyzantinischen Zeit Online. Berlin-Brandenburgische Akademie der Wissenschaften. Nach Vorarbeiten F. Winkelmanns erstellt (in German). Berlin and Boston: De Gruyter.
  2. Paul Hill (2009). The Viking Wars of Alfred the Great, p. 108. ISBN 978-1-59416-087-5.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]