Idi na sadržaj

918.

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa 918. ne.)
Godine:

◄◄ | | 914. | 915. | 916. | 917. | 918. | 919. | 920. | 921. | 922. |  | ►►

Decenije:

| 880-e | 890-e | 900-e | 910-e | 920-e | 930-e | 940-e |

Vijekovi:

| 9. vijek | 10. vijek | 11. vijek |

918. u drugim kalendarima
Gregorijanski kalendar918
CMXVIII
Ab Urbe condita1671
Asirski kalendar5668
Bengalski kalendar325
Berberski kalendar1868
Budistički kalendar1462
Burmanski kalendar280
Bizantijski kalendar6426–6427
Kineski kalendar丁丑(Vatreni Vo)
3614 ili 3554
     do 
戊寅年 (Zemljani Tigar)
3615 ili 3555
Koptski kalendar634–635
Diskordijanski kalendar2084
Etiopijski kalendar910–911
Hebrejski kalendar4678–4679
Hindski kalendari
 - Vikram Samvat974–975
 - Šaka Samvat840–841
 - Kali Juga4019–4020
Holocenski kalendar10918
Iranski kalendar296–297
Islamski kalendar305–306
Julijanski kalendar918
CMXVIII
Korejski kalendar3251
Minguo kalendar994 prije Tajvana
民前994年
Seleukidska era1229/1230 AG
Tajlandski solarni kalendar1460–1461

Godina 918. (CMXVIII) bila je redovna godina koja počinje u četvrtak u julijanskom kalendaru. Oznaka 918. za ovu godinu se koristi od ranog srednjeg vijeka, kada je kalendarska era Anno Domini u Evropi postala glavnom metodom označavanja godina.

Događaji

[uredi | uredi izvor]

Evropa

[uredi | uredi izvor]
  • 6. juli: Vilim II Mlađi postaje vojvoda Akvitanije nakon smrti svog ujaka Vilima Pobožnog.[1] Markizat Gothia prelazi u ruke grofova od Toulousea između 918. i stupanja na prijestolje Raymonda Ponsa 924. godine.
  • 23. decembar – Kralj Konrad I, ranjen u jednoj od bitaka s Arnulfom I (Zlim), umire u svojoj rezidenciji u dvorcu Weilburg nakon 7-godišnje vladavine. Na samrti Konrad nagovara svog mlađeg brata Eberharda III da ponudi istočnofranačku krunu Henriku Ptičaru, vojvodi od Saksonije. Konrad je sahranjen u katedrali u Fuldi (što je također i mjesto sahrane Bonifacija) u Njemačkoj.
  • Ričard Justicijar postao je vojvoda Burgundije oko 918-921. godine.

Islamsko Carstvo

[uredi | uredi izvor]
  • U Španiji, kraljevi Sančo I od Pamplone i Ordoño II od Leóna pokrenuli su kampanju protiv Banu Qasija. Prijetili su gradovima Nájera, Tudela i Valtierra, u gornjoj dolini Ebra.[2]
  • Emir Aoudaghosta, Tamîm ibn al-Athîr, ubijen je nakon pobune uglednika. Nakon njegove smrti, konfederacija Sanhaja se raspada i uslijedile su bratoubilačke borbe koje su trajale 120 godina.[3]

Britanija

[uredi | uredi izvor]
  • Bitka kod Corbridgea: Visoki upravitelj Ealdred I nagovara škotskog kralja Konstantina II da mu pomogne da povrati svoju poziciju u Berniciji. Oni pokreću invaziju na njegove sada nordijske zemlje. Vikinzi pod vođstvom Ragnalla ua Ímaira (ili Rægnalda) pobjeđuju Škote i njihove saveznike kod Corbridgea (Sjeverna Northumbrija), ali i sami trpe teške gubitke.
  • Ljeto – Gospa Æthelflæd od Mersije počinje intrigirati nezadovoljne frakcije unutar nordijskog Kraljevstva York (također poznatog kao Jórvik). Mersijanske trupe pustoše lokalno selo i mirno osvajaju tvrđavu Leicester (koja pripada Pet općina Danelawa), dok njen brat, kralj Edward Stariji, zauzima Stamford.
  • 12. juni – Æthelflæd umire u Tamworthu dok je ratovala protiv Vikinga. Sahranjena je sa svojim suprugom Æthelredom u prioratu Svetog Oswalda u Gloucesteru. Æthelflæd nasljeđuje njena jedina kćerka Ælfwynn.
  • Kraljevi Idwal Foel od Gwynedda i Hywel ap Cadell, te princ Clydog od Deheubartha (Wales) pokoravaju se vrhovnoj vlasti Edwarda Starijeg. Vikinzi pljačkaju Anglesey.
  • 25. juli – Vang Kon, koreanski general, svrgava vladu kratkotrajne države Ho Gogurjeo i preuzima prijestolje u Čeorvonu. Osniva dinastiju Gorjeo i proglašava Song'ak svojom prijestolnicom.
  • Car Taizu iz Kitanskog carstva zauzima novoutvrđeni grad zvan Šangdžing (današnja Unutrašnja Mongolija), što znači Vrhovna prijestolnica. Postaje rezidencija kineske dinastije Liao.

918. u temama

[uredi | uredi izvor]

Religija

[uredi | uredi izvor]
  • U Zapadnoj Franačkoj, kralj Karlo III Jednostavni dao je svoju vilu Suresnes, u kojoj se uzgajalo vino, monasima iz Saint-Germain-des-Présa.[4]
  • Minamoto no Hiromasa, japanski plemić (u. 980)
  • 21. januar – Liu Zhidžun, kineski general
  • 12. juni – Æthelflæd, Lady od Mersije (r. oko 870.)[5]
  • 6. juli – William I, vojvoda od Akvitanije (r. 875.)
  • 10. septembar – Baldwin II, franački markgrof
  • 1. oktobar – Zhou, carica kasnog Šua
  • 23. decembar – Conrad I, franački kralj
  • Gung Je, kralj Hu Goguryeoa (Koreja)
  • Husein ibn Hamdan, abasidski general
  • Lady Ren Neiming, kineska plemkinja (r. 865.)
  • Mijoši Kijotsura, japanski učenjak (r. 847.)
  • Ottir (Crni), nordijski vikinški poglavica
  • Tan Quanbo, kineski vojskovođa (približan datum)
  • Vang Džian, car bivšeg Shua (r. 847.)
  • Xu Zhixun, kineski guverner i regent
  • Zhu Džin, kineski vojskovođa (r. 867.)

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. Léonce Auzias, L'Aquitaine carolingienne (778-987), Éditions des Régionalismes, 2020 (ISBN 9782824054728
  2. Roger Collins, « The Spanish Kingdoms », dans Rosamond MacKitterick et Timothy Reuter (éd.), The New Cambridge Medieval History: Volume 3, c.900-c.1024, Cambridge University Press, 1999 (ISBN 9780521364478), p. 674.
  3. Tadeusz Lewicki, « The role of the Sahara and Saharians in the relationships between north and south », dans Ivan Hrbek (éd.), General History of Africa, vol. III : Africa from the Seventh to the Eleventh Century, James Currey Publishers, 1992 (ISBN 9780852550939), p. 160.
  4. Jean-François Gautier, Le vin, Le Cavalier Bleu, 2001, 127 p. (ISBN 978-2-84670-012-2), p. 35.
  5. Hartley, Cathy (2003). A Historical Dictionary of British Women. Psychology Press. pp. 7–8. ISBN 9781857432282.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]