Idi na sadržaj

Aškenazi

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Aškenazi
'
Regije sa značajnim stanovništvom
SAD5,7–6,75 miliona[1][2][3]
Izrael[4]3,2–3,75 miliona[1][5][a]
Kanada350.000[6][7][8]
UK273.000[9][10][11][12]
Francuska180.000–240.000[13]
Argentina147.000[14]
Njemačka100.000–116.000[15][b]
Australija93.000–115.000[16]
Rusija82.644–121.000 [17][18][c]
Mađarska46.500–100.000[19][20][b]
Južnoafrička Republika70.000[21]
Brazil46.000–75.000[22][23]
Ukrajina44.550[24][25]
Bjelorusija13.000–60.000[26][27]
Meksiko34.000[28][29]
Nizozemska29.200–44.100[30][31]
Belgija22.500–25.400[32][d]
Švedska15.000–25.000[33][b]
Moldavija2.310–20.000[34][35][b]
Čile14.300[36][29]
Urugvaj13.500[37][29]
Italija10.500[38]
Poljska10.000[39][b]
Novi Zeland< 10.000[40][b]
Rumunija8.900[41]
Austrija7.210–8.400[42][43]
Latvija4.500[44][b]
Azerbejdžan4.300[45]
Češka3.500[46][b]
Kolumbija2.000–3.500[47][29][48]
Irska2.700[49][b]
Slovačka2.600[50][b]
Litvanija2.400[51][b]
Estonija1.939[52][b]
Jezici
Historijski jidiš, danas pretežito engleski, savremeni hebrejski i ruski te drugi jezici domicilnih zemalja
Albert Einstein je aškenaski Jevrej.

Aškenazi (hebr. אַשְכְּנַזִים, doslovno: "Nijemci") su Jevreji čiji preci potiču iz Sjeverne, Srednje ili Istočne Europe, za razliku od Sefarda koji su iz Španije i Sjeverne Afrike.

U Bibliji pominje se riječ "Aškenaz": "Ovo je povijest Noinih sinova: Shema, Hama i Jafeta, kojima su se rodili sinovi poslije Potopa. Jafetovi sinovi su: Gomer, Magog, Madaj, Javan, Tubal, Mešak, Tiras. A sinovi su Gomerovi: Aškenaz, Rifat i Togarma." (Postanak, 10, 1-3)[53] U srednjovjekovnoj rabinskoj književnosti, pojam "Aškenaz" počeo se primjenjivati na Njemačku. Znanstvenici se razilaze kada je u pitanju porijeklo Aškenaza. Prema predvlađujućoj teoriji, Karlo Veliki pozvao je fmediteranske Jevreje da nasele njemačke teritorije (oko 800. godine). Ovi Jevreji postupno su se pomicali na istok prelazeći u Poljsku, pogotovo nakon Lutherovih nastojanja da protjera Jevreje iz njemačkih krajeva. Do 1600., Poljska je postala mjesto najmasovnijeg jevrejskog naseljavanja. Također u gradovima u Bjelorusiji, Aškenazi su činili polovinu ili većinu stanovništva. Sjedinjene Američke Države su u 19. i 20. stoljeću, zahvaljujući njihovom doseljavanju postale aškenaski centar, gdje su već otprije postojale zajednice sefardskih Jevreja.

Nacistički progon aškenaskih Jevreja

Aškenazi su prije kulturna nego geografska skupina ovog naroda. Srednjovjekovni Aškenazi bili su u manjoj mjeri sekularni od Sefarda, smatrajući izučavanje Talmuda vrijednijim od filozofske spekulacije. Njihovi najznačajniji intelektualci bili su talmudisti oskudnog svjetovnog obrazovanja; njihov misticizam nije posjedovao apstraktnost sefardskog kabalizma, nego je naglašavao magijska bajanja i formule. Aškenaske zajednice ponosile su se svojom spremnošću na mučeništvo, pogotovo za vrijeme križarskih ratova i kozačkih ustanaka, kritizirajući one Židove koji su se radije pokrstili, nego da umru za vjeru. U liturgijskom pogledu, aškenaski ritual razlikuje se od sefardskog po tekstu i redoslijedu, iako je osnovni zakon ostao isti. Što se tiče jezika, Aškenazi su prihvatili jidiš. Iz ovih se razlika u kulturi, jeziku i običajima često rađalo suparništvo, koje je ponekad onemogućavalo suradnju u drugim područjima. Danas se ta netrpeljivost može vidjeti u Izraelu, gdje Aškenazi imaju političko i ekonomsko rukovodstvo, dok je većina stanovništva sefardskog porijekla. Izraelski predsjednici uglavnom su Aškenazi.

Evropski Jevreji obično su bili izolirani u fizičkim i društvenim getoima, ali su te ograde počele nestajati u 17. i 18. stoljeću, kada je povećana ekonomska razmjena dovela do veće društvene i kulturne pokretljivosti. Evropske vlade su ovaj proces unaprijedile dajući Jevrejima građanska i politička prava u 19. stoljeću. Društvena i vjerska akulturacija postala je simbol emancipacije, dok je reforma religije, pa čak i prelazak u drugu vjeru, postala uobičajena pojava. No, i pored toga, ostala je ona optužba po kojoj aškenaski Jevreji predstavljaju strani element u europskoj politici.

Izražen antisemitizam u Europi u 19. stoljeću poticao je iseljavanje u Sjedinjene Američke Države i rađanje cionizma. Holokaust je praktički uništio židovske zajednice u Europi; preživjeli danas žive uglavnom u Sjevernoj Americi, Izraelu i u zemljama bivšeg SSSR-a. Manjih zajednica ima u Južnoj Americi, Velikoj Britaniji, Skandinaviji, Australiji i Južnoj Africi.

Iako u 11. stoljeću oni čine tek 3 % svjetske jevrejske populacije, procjena je da su 1931. (blizu vrhunca populacije), Aškenazi činili 92 % svjetskih Jevreja. Danas oni čine oko 80 % Jevreja u svijetu.[54] Većina jevrejskih zajednica s dužom historijom u Europi su Aškenazi, s iznimkom onih koje su povezane sa sredozemnim područjem.

Velik dio Aškenaza doživio je pogrom tijekom Drugog svjetskog rata, a preživjeli su se većinom odselili u SAD, a manji dio u Izrael.

Poznati aškenaski Jevreji su: Albert Einstein, Sigmund Freud, Golda Meir, Franz Kafka, Heinrich Heine Anne Frank, Gustav Mahler, George Gershwin, Marc Chagall, Shimon Peres, Isaac Asimov i dr.

Znamenitosti

[uredi | uredi izvor]

Iako u SAD-u Jevreji (većinom Aškenazi) čine svega oko 1,7 % stanovništva, značajmo su zastupljeni među intelektualcima. Među 200 vrhunskih intelektualaca, Jevreka je 50 %, 40 % nobelovaca za znanost i ekonomiju, 20 % profesora na najuglednijim sveučilištima, 40 % partnera u pravnim tvrtkama New Yorka i Washingtona. 59 % producenata i scenarista najuspješnijih filmova i 50 % svjetskih prvaka u šahu.[55]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Bilješke

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Smaller figure includes 12.4% Jews from the former USSR (nearly all Ashkenazi) and 31,8% all other Ashkenazi Jews. Larger figure also includes 7,9% mixed Ashkenazi, Sephardic and Mizrahi Jews.
  2. 1 2 3 4 5 6 7 8 9 10 11 12 Figure is an estimate of all Jews, not only Ashkenazi
  3. ↑ Lower number is self-identifying, 2021 census. Since the 2002 Russian census, people are free to choose what ethnicity they enter on the census form, or to not enter any ethnicity.
  4. ↑ Lower figure is Ashkenazi Jews; larger figure includes mixed Ashkenazi/Sephardic Jews

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. 1 2 Greška kod citiranja: Nevaljana oznaka <ref>; nije naveden tekst za reference s imenom "total population 2024"
  2. ↑ "Jewish Amerians in 2020". pewresearch.org. 11. 5. 2021. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  3. ↑ Maltz, Judy (24. 8. 2025). "'Historically Underrepresented': One in 10 American Jews Has Sephardic or Mizrahi Roots, New Study Shows". Tel Aviv, Israel: Haaretz. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  4. ↑ "Population of Israel". cbs.gov.il. Israel. 3. 2. 2017. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  5. ↑ Lewin-Epstein, Noah; Cohen, Yinon (27. 6. 2018). "Ethnic origin and identity in the Jewish population of Israel" (PDF). Journal of Ethnic and Migration Studies. 45 (11): 2118–2137. doi:10.1080/1369183X.2018.1492370. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  6. ↑ Bybelezer, Charles (2. 10. 2024). "Jewish population hits 15,8 million globally". JNS.org (jezik: engleski). Pristupljeno 16. 3. 2026.
  7. ↑ Pergola, Sergio Della (2025). Dashefsky, Arnold; Sheskin, I. (ured.). "World Jewish Population, 2024" (PDF). American Jewish Year Book 2024: 1.
  8. ↑ Brym, Robert (6. 12. 2022). "What the 2021 census reveals about Canada's Jewish community—as examined by sociology professor Robert Brym". thecjn.ca (jezik: engleski).
  9. ↑ "Religion, England and Wales: Census 2021". Office for National Statistics. Pristupljeno 29. 11. 2022.
  10. ↑ "Scotland's Census 2022 - Ethnic group, national identity, language and religion - Chart data". Scotland's Census. National Records of Scotland. 21. 5. 2024. Pristupljeno 21. 5. 2024. Alternative URL 'Search data by location' > 'All of Scotland' > 'Ethnic group, national identity, language and religion' > 'Religion'
  11. ↑ Dellapergola, Sergio (2019). "World Jewish Population, 2018". American Jewish Year Book 2018. 118. str. 361–449. doi:10.1007/978-3-030-03907-3_8. ISBN 978-3-030-03906-6.
  12. ↑ "Sephardi and Mizrahi and Communities in the UK". sephardivoices.org.uk. 2026. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  13. ↑ "France". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 16. 3. 2026.
  14. ↑ "Argentina". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  15. ↑ "Germany". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  16. ↑ Stillman, Norman A., ured. (2009). "Australia". Encyclopedia of Jews in the Islamic World (PDF). str. 2.
  17. ↑ Всероссийская перепись населения 2020 (XLSX). Pristupljeno 16. 3. 2026.
  18. ↑ "Russia". 4. 3. 2022. Pristupljeno 16. 3. 2026.
  19. ↑ "Hungary". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  20. ↑ "Justice for Uncompensated Survivors Today (JUST) Act Report: Hungary". state.gov. US. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  21. ↑ "South Africa". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  22. ↑ "Brazil". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  23. ↑ "A História da Comunidade Judaica no Brasil". cafetorah.com. 2025. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  24. ↑ "Ukraine". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 16. 3. 2026.
  25. ↑ "The Jewish Community of Ukraine" (PDF). Routes to Roots Foundation, Inc. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  26. ↑ "National Statistical Committee of the Republic of Belarus". census.belstat.gov.by. 2019. Arhivirano s originala, 14. 2. 2025. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  27. ↑ "Belarus". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 18. 3. 2026.
  28. ↑ "Mexico". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 20. 3. 2026.
  29. 1 2 3 4 Antequera, Luis (5. 7. 2015). "De los judíos sefardíes: cuántos son, dónde están…". religionenlibertad.com. Spain. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  30. ↑ "Netherlands". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 21. 3. 2026.
  31. ↑ JEWISH LIFE IN THE NETHERLANDS, PAST AND PRESENT (PDF) (Report). Netherlands: Nederlands Israëlitisch Kerkgenootschap. 2017. Pristupljeno 21. 3. 2026.
  32. ↑ Staetsky, Daniel; DellaPergola, Sergio (novembar 2022). Jews in Belgium: A demographic and social portrait of two Jewish populations (PDF) (Report). London: Institute for Jewish Policy Research. Pristupljeno 21. 3. 2026.
  33. ↑ "Sweden". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 22. 3. 2026.
  34. ↑ "Moldova". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 21. 3. 2026.
  35. ↑ "How many Jews live in Moldova? | JPR". www.jpr.org.uk (jezik: engleski). 10. 3. 2022. Pristupljeno 6. 5. 2026.
  36. ↑ "Chile". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 19. 3. 2026.
  37. ↑ "Uruguay". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 20. 3. 2026.
  38. ↑ "Italy". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  39. ↑ "Poland". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 20. 3. 2026.
  40. ↑ "New Zealand". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  41. ↑ "Romania". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 31. 3. 2026.
  42. ↑ "Austria". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 31. 3. 2026.
  43. ↑ Hoare, Liam (12. 11. 2018). "Bukharian Jews: A Vital Part of the Austrian Jewish Mosaic". ejewishphilanthropy.com. Pristupljeno 31. 3. 2026.
  44. ↑ "Latvia". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 31. 3. 2026.
  45. ↑ Zulfugarli, Maharram Pasha (2016). "The History of Azerbaijan Jewish Community (The 20th Century and the Beginning of the 21st Century)". Kwartalnik Historii Żydów. 259 (3): 761–769. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  46. ↑ "Czech Republic". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  47. ↑ "Colombia". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 20. 3. 2026.
  48. ↑ Harf, Heidi Paster (14. 4. 2021). "The Emerging Jews of Colombia". The Washington Post Magazine. Pristupljeno 20. 3. 2026.
  49. ↑ "Ireland". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  50. ↑ "Slovakia". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  51. ↑ "Lithuania". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  52. ↑ "Estonia". worldjewishcongress.org. 2026. Pristupljeno 10. 4. 2026.
  53. ↑ "Knjiga Postanka - 10. poglavlje". biblija.ks.hr (jezik: hrvatski). Pristupljeno 4. 8. 2023.
  54. ↑ "Can Sephardic Judaism be Reconstructed?". www.jcpa.org. Pristupljeno 3. 8. 2023.
  55. ↑ Steve Pinker, film Hjernevask

Šablon:Judaizam

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Aškenazi&oldid=3898221"