AI efekt

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Efekt umjetne inteligencije nastaje kada posmatrači zanemare ponašanje programa umjetne inteligencije tvrdeći da to nije prava inteligencija.[1]

Autorica Pamela McCorduck piše: "To je dio historije područja umjetne inteligencije da je svaki put kad bi neko smislio kako natjerati računar da učini nešto - igra dobro dame, rješava jednostavne, ali relativno neformalne probleme - morao je hor kritičara reći, 'to nije razmišljanje'. " [2] Istraživač Rodney Brooks žali se: "Svaki put kad otkrijemo dio toga, ono prestaje biti magično; mi kažemo:" Oh, to je samo računanje. "" [3]

Stajalište nekih ljudi koji pokušavaju proglasiti učinak umjetne inteligencije glasi: Čim umjetna inteligencija uspješno riješi problem, problem više nije dio umjetne inteligencije.

Pamela McCorduck naziva "čudnim paradoksom" to što su "praktični uspjesi umjetne inteligencije, računski programi koji su zapravo postigli inteligentno ponašanje, ubrzo asimilirani u bilo koju domenu aplikacije u kojoj su utvrdili da su korisni, te su postali tihi partneri uz druge pristupe rješavanju problema, što je prepustilo istraživačima umjetne inteligencije da se bave samo "greškama", tvrdim orasima koje još nije bilo moguće razbiti. " [2]

Kada je IBM -ov računar za šah Deep Blue 1997. uspio pobijediti Garryja Kasparova, ljudi su se žalili da je koristio samo "metodu brutalne sile" i da to nije bila prava inteligencija.[2] Fred Reed piše:

"Problem s kojim se zagovornici umjetne inteligencije redovno suočavaju je sljedeći: Kada znamo kako mašina radi nešto "inteligentno", prestaje se smatrati inteligentnom. Da sam pobijedio svjetskog šahovskog prvaka, smatrao bih se izuzetno bistrim. " [4]

Douglas Hofstadter sažeto izražava AI efekt citirajući teoremu Larryja Teslera :

"AI je sve što još nije učinjeno." [5]

Softver i algoritmi koje su razvili istraživači umjetne inteligencije sada su integrirani u mnoge aplikacije širom svijeta, a da se zapravo ne nazivaju umjetna inteligencija.

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Haenlein, Michael; Kaplan, Andreas (2019). "A Brief History of Artificial Intelligence: On the Past, Present, and Future of Artificial Intelligence". California Management Review. 61 (4): 5–14. doi:10.1177/0008125619864925.
  2. ^ a b c McCorduck 2004
  3. ^ Kahn, Jennifer (mart 2002). "It's Alive". Wired. 10 (30). Pristupljeno 24 Aug 2008.
  4. ^ Fred Reed (14. 4. 2006). "Promise of AI not so bright". The Washington Times.
  5. ^ As quoted by Hofstadter (1980). Larry Tesler actually feels he was misquoted: see his note in the "Adages" section of .