Adam Zrinski
.jpg)
Adam Zrinski (na mađarskom: Zrínyi Ádám): Beč, 24. decembar 1662. - Slankamen, 19. augusta 1691.), hrvatski grof i oficir u službi habsburške carske vojske.
Punim imenom Adam Josip Sigismund Zrinski bio je sin Nikole Zrinskog, hrvatskog bana i pjesnika, i njegove druge žene Marije Sofije rođ. Löbl. Kad mu je otac 18. novembra 1664. godine ubijen u Kuršanečkom lugu, južno od Čakovca (službeno od podivljalog ranjenog vepra, ali sa sumnjom da je u tu smrt bio umiješan bečki carski dvor), Adam nije imao niti dvije godine. O njemu i njegovoj nešto starijoj sestri Mariji Katarini otada se, sve do svoje smrti (1676. godine) brinula majka.
Adam se školovao u Beču, gdje je boravio do 1679. godine, a nakon toga je neko vrijeme sticao visoko obrazovanje u Belgiji. Početkom 1681. vratio se na svoje imanje u Čakovec, te se, slijedeći primjer svojih predaka, uključio u borbu protiv Osmanlija.
Od oca Nikole naslijedio je Adam bogatu knjižnicu, poznatu pod imenom Bibliotheca Zriniana. Nju je od pljačke, koja se događala nakon smaknuća strica mu Petra u Wiener Neustadtu 1671. godine, spasilo preseljenje iz Čakovca u dvorac Bitov (Vöttau) u današnjoj južnoj Češkoj. Velik dio knjiga iz te vrijedne knjižnice danas je očuvan i nalazi se u Nacionalnoj i sveučilišnoj knjižnici u Zagrebu.
Godine 1684. Adam se oženio austrijskom groficom Marijom Katarinom Lamberg (*1664 - †1717), ali u tom braku nije bilo djece.
U svojoj karijeri Adam je, između ostalog, bio dvorski komornik i glavni legradski kapetan, a u vrijeme svoje smrti 19. augusta 1691. godine, tokom bitke protiv Turaka kod Slankamena, imao je čin potpukovnika i bio na čelu jedinice austrijskih konjanika oklopnika. Prema historijskim izvorima, bio je žrtva zavjere, jer je umro nakon što ga je metkom u leđa pogodio jedan njegov austrijski vojnik.
Literatura[uredi | uredi izvor]
- Prof.dr. Zvonimir Bartolić: "Čakovečka knjižnica Nikole Zrinskog", izvorni znanstveni rad, prihvaćen 10.11.2001. (Filozofski fakultet, Zagreb, 2001.)