Adamir Jerković

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Adamir Jerković
Adamir Jerković
Rođenje (1958-02-22) 22. februar 1958 (66 godina)
DržavljanstvoBiH
ZanimanjeGeneralni sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti
ReligijaIslam
Supružnik/ciAlmina Jerković
RoditeljiHasan Jerković i Sevleta Jerković

Adamir Jerković je bosanskohercegovački poltičar, doktor sociologije i historije, esejist i publicista, koji je radio u novinarstvu. Bio je savjetnik predsjedavajućeg Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alije Izetbegovića. Bio je savjetnik u Vladi Federacije BiH, pomoćnik generalnog direktora BH Pošte, direktor Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine, predsjednik Upravnog odobra Poštanske banke. Generalni je sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Adamir Jerković je rođen kao prvo dijete Hasana i Sevlete Jerković. Nakon završetka osnovne škole Nemili, upisao se u Gimnaziju u Zenici.[1] Diplomirao je na Pravnom fakultetu u Sarajevu,[1] magistrirao je historiju na Filozofskom fakultetu u Sarajevu,[2] te doktorirao sociološke nauke/historiju.[nedostaje referenca]

Novinarsku karijeru je započeo u zeničkom listu Naša riječ 1976. godine. U Radio Zenici se zapošljava 1977. godine, kao novinar, te kasnije postaje glavni i odgovorni urednik. Nakon odluke o organizovanju višestranačkih izbora 1990. godine, učestvovao je kao nosilac liste Demokratskog socijalističkog saveza (DSS). Izabran je za vijećnika općine Zenica, ali je ubrzo podnio ostavku. Bio je novinar i dopisnik Radio-televizije Sarajevo, a za vrijeme rata u Bosni i Hercegovini glavni i odgovorni urednik TV Okruga Zenica – ITC RTV BiH. Uređivao je političku emisiju Susreti svjetova. Nakon rata prelazi u vanjsko-političku redakciju Radio-televizije Bosne i Hercegovine (RTVBiH)[3] gdje je radio kao komentator.

Savjetnik Aliji Izetbegoviću[uredi | uredi izvor]

Član Predsjedništva Bosne i Hercegovine Alija Izetbegović imenovao ga je 1997. godine za savjetnika u svom kabinetu.[3][4] Nakon toga imao jr usavršavanje za odnos sa javnošću u State Departmentu u Washingtonu, Sjedinjene Američke Države. Imenovan je za zajedničkog portparola Predsjedništva Bosne i Hercegovine. Prvi je bosanskohercegovački funkcioner koji je posjetio Kinu u septembru 2000. godine. Kao specijalni izaslanik Alije Izetbegovića, nosio je pismenu poruku za predsjednika NR Kine i predsjednika Centralnog komiteta Komunističke partije Kine Jiang Zemina. Njegov domaćin je bio potpredsjednik Državnog savjeta i član Politbiroa KP Kine Qian Qichen. Prenio je stav Bosne i Hercegovine o jedinstvenoj Kini. Kineski predstavnici su obećali da će utrostručiti pomoć Bosni i Hercegovini. Nedugo poslije toga Kina je učestvovala u izgradnji infrastrukturnih objekata i pomoći izbjeglicama. U ovom periodu došlo je do unapređenja bosanskohercegovačko-kineskih odnosa.[5][6]

Poslije povlačenja Alije Izetbegovića iz aktivne politike 14. oktobra 2000. godine, zadržao je funkciju savjetnika kod novog člana Predsjedništva BiH Halida Genjca, zatim kod Beriza Belkića, koji je pripadao Stranci za Bosnu i Hercegovinu. Na dužnosti savjetnika bošnjačkog člana Predsjedništva ostaje do 31. januara 2002. godine.

Odlukom Vlade Federacije Bosne i Hercegovine imenovan je 24. marta 2000. za predsjednika Uprave Poštanske banke BiH / Postbank BiH.[7] Nakon završetka mandata u Predsjedništvu BiH, izabran je u menadžment JP BH Pošta, gdje je obavljao dužnost pomoćnika generalnog direktora. Od 2003. do 2007. godine je bio na dužnosti savjetnika Federalnog ministra rada i socijalne politike za pravne i ekonomske poslove.[8]

Reformator Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine[uredi | uredi izvor]

Izabran je za direktora Arhiva Federacije Bosne i Hercegovine 26. aprila 2007. godine, što je obavljao do 1. jula 2020. U mandatu direktora Arhiva Federacije BiH organizirao je izložbe o genocidu u Srebrenici (Srebrenički inferno).

Organizirao je i pripremio međunarodne izložbe: Sarajevski atentat; Veliki rat (1914–1918); Turska i Prvi svjetski rat; Mostar 20 godina poslije; Berlinski kongres 1878. i Bosna i Hercegovina; 70 godina od pobjede nad Informbiroom; 25. novembar–ZAVNOBiH i obnova državnosti Bosne i Hercegovine.

Na njegovu incijativu Vlada Federacije Bosne i Hercegovine 8. januara 2016. godine donijela je Uredbu  o zaštitnom znaku Arhiva Federacije i arhivskim nagradama: Kralj Tvrtko Prvi Kotromanić, Bosanski stećak i Povelja Kulina bana. Idejni je tvorac znaka Arhiva Federacije BiH.

Od 2007 do 2020. godine bio je predsjednik Komisije za polaganje arhivističkog stručnog ispita u Federaciji BiH, a od 2009. je predsjednik Upravnog odbora Udruženja arhivskih i administrativnih radnika Federacije Bosne i Hercegovine. Danas je generalni sekretar Bošnjačke akademije nauka i umjetnosti i profesor na Univerzitetu u Novom Pazaru.

Objavljena djela[uredi | uredi izvor]

  • (2005) Alija izbliza, tri toma, Dom štampe, Zenica.
  • (2010) Sjećanja na Aliju Izetbegovića, objavljena povodom 85-godišnjice rođenja člana Predsjedništva BiH Alije Izetbegovića, Izdavač: Alamada, Sarajevo.
  •  (1999) Bosna, ovdje i sada, koautor sa Tihomirom Begićem i Željkom Samardžijom, Predsjedništvo Bosne  Hercegovine.
  • (2008.) Alija versus Machiavelli (A. Izetbegović – the Man of an Epoch), engleski, turski, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine
  • (2011): THE RULE OF ALIJA IZETBEGOVIĆ IN THE INDEPENDENCE OF BOSNIA AND HERZEGOVINA, ISSN 1 840-4707, ISSN 1 840-4707 Kairo, Egipat, engleski, arapski, Arhiv Federacije BiH.
  • (2014) SARAJEVSKI ATENTAT / SARAJEVO ASSASSINATION, fotomonografija, Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine
  • (2015): ARCHIVES AS INSTITUTIONS WHICH PROVIDE SERVICES TO CITIZENS, engleski, ISSN 1 840-4707. Arhiv Federacije BiH.
  • (2016): CONTINUITY OF GREATER SERBIA HEGEMONISTIC POLITICS THROUGH AGGRESSION AND PERHIDIOUS LAND GRABBING TROUGH AGRARIAN REFORMS AND COLONISATION (Kontinuitet velikosrpske hegemonističke politike kroz agresije i perfidne otimačine zemlje putem agrarnih reformi i kolonizacija), engleski jezik, Arhiv Federacije Bsne i Hercegovine. ISSN 1 840-4707.
  • ALIJA IZETBEGOVIĆ AND SREBRENICA, BOSNIAN PROSEPECTS AFTER THE GENOCIDE (Alija Izetbegović i Srebrenica, bosanske perspektive poslije genocida), engleski i turski jezik, Bursa, Turkey, Arhiv Federacije BiH, 2017. ISSN 1 840-4707.
  • (2017) ALIJA IZETBEGOVIĆ, THOUGHTS AND STRUGGLE engleski i turski, ISSN 1 840-4707, Arhiv Federacije BiH.
  • (2019) UČITELJI U ADMINISTRATIVNOM SOCIJALIZMU, bosanski jezik, izdavač: Arhiv Federacije Bosne i Hercegovine, ISBN 978-9926-8316-1-5 Sarajevo.
  • (2019): ZLATNE GODINE, bosanski, engleski jezik, Arhiv Federacije BiH, ISBN 978-9926-8316-0-8 Sarajevo.
  • (2020): DOSIJE O VREMENU SLAVNOM bosanski i engleski, Dobra knjiga, ISBN 978-9958-27-553-1, Sarajevo.
  • (2022): MAGLE NAD BOSNOM (Mist over Bosnia), Almada, ISBN 978-9958-846-01-4, Sarajevo

Drugo[uredi | uredi izvor]

Član je Sabora Islamske zajednice u Bosni i Hercegovini, izabran 2023. godine. Od 2010. godine je član Upravnog odbora Instituta za istraživanje genocida iz Kanade.[9] Govori engleski i njemački jezik.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b Knjiga "Alija Izbliza" - Biografija autora. ALAMADA. str. 206–208. Arhivirano s originala, 16. 6. 2017. Pristupljeno 15. 10. 2019.
  2. ^ "Magistri Nauka" (PDF). Oficijalna stranica Filozofskog fakulteta u Sarajevu.
  3. ^ a b "Biografija Direktora". Oficijalna stranica Arhiva Bosne i Hercegovine.[mrtav link]
  4. ^ "Imenovanje Adamira Jerkovića za savjetnika predsjednika Bosne i Hercegovine". Službeni List 13/98 strana 1.
  5. ^ "Vice-Premier Qian Meets Izetbegovic's Envoy". People's Daily.
  6. ^ "Return from China". Central Europe Review. Arhivirano s originala, 28. 5. 2008. Pristupljeno 9. 8. 2017.
  7. ^ "Adamir Jerković imenovan kao predsjenik Uprave Poštanske Banke". Službeni list Federacije BiH 48/00 strana 1646.
  8. ^ "Adamir Jerkovic CV". Annals ISSN 1840-4707. 8: 23–27. Vanjski link u parametru |journal= (pomoć)
  9. ^ "Institute for the Research of Genocide Canada – Board of Directors". Institute for the Research of Genocide Canada. Arhivirano s originala, 9. 8. 2017. Pristupljeno 9. 8. 2017.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]