Adicijska reakcija

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Wiki letter w.svg Ovaj članak je siroče zato što nema ili vrlo malo ima drugih članaka koji linkuju ovamo.
Molimo Vas da postavite linkove prema ovoj stranici sa srodnih članaka.
Adicija hlora i etilena

Adicijska reakcija ili reakcija adicije – u organskoj hemiji – je reakcija u kojoj se dvije ili više molekula kombiniraju zaa formiranje jedne veće molekule.[1][2]

Ovakve reakcije su ograničene na hemijske spojeve koji imaju višestruko vezane atome, kao što su molekule sa ugljik-ugljik dvostrukim vezama, odnosno alkeni ili sa trostrukim vezama, tj. alkini. Također uključuju i molekule koje sadrže ugljikov – heteroatom dvostruke veze, kao što je karbonilna (C=O) grupa ili imino (C=N) grupa.

Postoje dva glavna oblika polarnih reakcija adicije: elektrofilna i nukleofilna adicija. Također postoje i dva tipa nepolarnih reakcija adicije: adicija slobodnih radikala i cikloadicija.

Opći prikaz adicijske reakcije, od gore na dolje: elektrofilna adicija na alkene, nukleofilna adicija na karbonile i adicija slobodnih radikala, halida na alkene

Reakcija adicije je suprotna reakciji eliminacije, kao naprimer reakciji hidratacije alkena i dehidratacije alkohola. Reakcije adicije se takođe sreću kod polimerizacije, a imenuju se kao polimerizacijska adicija.[3]

Primjer ugljikovodika[uredi | uredi izvor]

Ugljikovi atomi koji imaju neiskorišten elektronske parove formiraju alkene i alkine, sa dvostrukim i trostrukim vezama. Tada su stabilni, ali nemaju maksimalan broj vodika uz svaki atom ugljika, zbog čega se nazivaju nezasićenim.

Nezasićeni ugljikovodici su stabilni, ali energetski nepovoljniji od zasićenih ugljikovodika. Stoga je sasvim moguće da ukidaju višestruke veze nezasićenih ugljikovodika višestruke veze nezasićenih ugljikovodika, a uspostavljaju π veze (vidi dvostruka veza i kovalentna veza) na narednom nižem nivou, na primjer, alkena u alkan.

Adicija vodika na alkin[uredi | uredi izvor]

Adicija vodika na 2-butin Dodavanje vodika je poznato kao hidrogenacija. Za tu reakciju se obično koristi katalizator koristi, kao što je ovdje pogodan heterogeni katalizator paladija, kada se aktiviranje vodika odvija kada je vezan na metalnu površinu. Heterogene katalize poželjno proizvode samo jedan cis-alken.

Dodavanje hlorovodika na alken[uredi | uredi izvor]

Adicija hlorovodonika u 2-buten

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Referernce[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Britannica Educational Publishing (2011): Biochemistry. Britannica Educational Publishing. ISBN 9781615307319.
  2. ^ Sembulingam K., Sembulingam P. (2012). Essentials of medical physiology. JP Medical Ltd., ISBN 9789350259368.
  3. ^ Bajrović K, Jevrić-Čaušević A., Hadžiselimović R., Ed. (2005): Uvod u genetičko inženjerstvo i biotehnologiju. Institut za genetičko inženjerstvo i biotehnologiju (INGEB), Sarajevo, ISBN 9958-9344-1-8.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]