Adil-beg Zulfikarpašić

Sa Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na: navigacija, traži
Question book-new.svg Ovaj članak ili neka od njegovih sekcija nije dovoljno potkrijepljena izvorima (literatura, web stranice ili drugi izvori).
Sporne rečenice i navodi bi mogli, ukoliko se pravilno ne označe validnim izvorima, biti obrisani i uklonjeni. Pomozite Wikipediji tako što ćete navesti validne izvore putem referenci, te nakon toga možete ukloniti ovaj šablon.
Adil-beg Zulfikarpašić
Example alt text
Bošnjački političar
Rođenje 23. decembar 1921.
Foča, Kraljevina Jugoslavija
Smrt 21. juli 2008.
Sarajevo, Bosna i Hercegovina

Adil-beg Zulfikarpašić (23. decembar 1921. Foča- 21. juli 2008 Sarajevo) je bio privrednik, publicist, političar i dobročinitelj.

Rane godine[uredi | uredi izvor]

Zulfikarpašić je rođen 1921. godine u Foči kao sin veleposjednika Husein-bega Zulfikarpašića, dugogodišnjeg gradonačelnika Foče i majke Zahide Zulfikarpašić koja je porijeklom iz fočanske plemićke porodice Čengić. Osnovnu školu je završio u Foči, a srednju školu u Sarajevu. Studirao u Grazu, Beču i Fribourgu. Diplomirao političke nauke i pravo. Od 1941. godine je učesnik u antifašističkom pokretu. Završio rat kao potpukovnik. Bio je zamjenik ministra trgovine u prvoj poslijeratnoj Vladi Narodne Republike BiH.

Iseljeništvo[uredi | uredi izvor]

Godine 1946., emigrira iz Bosne i Hercegovine. Postaje predsjednik Bošnjačkog Liberalnog saveza. Također je bio urednik „Bosanskih pogleda“ , koji izlaze u Beču i Fribourgu od 1960. do 1967. godine. Suosnivač je Demokratske alternative i član izvšnog odbora Liberalne internacionale.

Bio je direktor i vlasnik kompanije Stamaco u Cirihu.

Kasne godine[uredi | uredi izvor]

1988. godine osnovao Bošnjački institut, koji je nastao kao plod njegovog dugogodišnjeg sakupljanja, klasificiranja i sistematiziranja historijske, književne, novinsko-publicističke, rukopisne, arhivsko-dokumentacijske i folklorne građe o Bosni i Hercegovini, kao i o susjednim zemljama i njihovim narodima. Sa Smailom Balićem je bio osnivač i urednik Bosanskih pogleda. Vraća se u Bosnu i Hercegovinu u martu 1990. godine i zajedno s Alijom Izetbegovićem formira Stranku demokratske akcije (SDA), čiji je potpredsjednik. Razilazi se sa SDA (u septembru 1990.) i osniva Muslimansku bošnjačku organizaciju (MBO). Bio je osnivač, izdavač i vlasnik je tjednika Bosanski pogledi u Sarajevu (1991.).

U julu 1991. inicirao takozvani Historijski sporazum između Bošnjaka i Srba. Objavio više zapaženih rasprava, eseja i članaka. Kao istaknuta ličnost kulturnog, javnog i političkog života dao je brojne intervjue. Mnogi od njih su sabrani i objavljeni u zasebnim knjigama, kao sto su Bosanski pogledi (London 1984.), Bosanski Muslimani: faktor mira izmedju Srba i Hrvata (Zürich 1986.), Adil - članci i intervjui (Sarajevo 1991.), Bošnjak – Adil Zulfikarpasić (Zürich 1994.), Sudbina Bošnjaka (Beograd 1999).

1991. Bošnjački institut je otvorio svoju podružnicu u Sarajevu, a u maju 2001. godine svečano je otvoren moderno i savremeno opremljen Bošnjački institut – Fondacija Adil Zulfikarpasić u Sarajevu, u ulici Mula Mustafe Bašeskije, 21. U tu zgradu su preneseni glavni fondovi iz Bošnjačkog instituta u Zürichu: biblioteka, arhiv i galerija umjetničkih slika. Posljednjih godina svoga života Adil-beg Zulfikarpasić je živio sa suprugom Tatjanom Zulfikarpašić (rođenom Nikšić) na relaciji Zürich-Sarajevo.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]