Administrativna podjela Grčke

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Administrativna podjela Grčke se od 1. januara 2011. godine i provedbe Kallikratisovog plana sastoji od dva glavna nivoa podjele, regija ili periferija i općina. Stare prefekture su ili ukinuta ili su se transformisale u regionalne jedinice u 2011. godini. Postoji 13 periferija dok je Sveta gora autonomno područje. Osim ova dva nivoa podjele, postoji i treći nivo administrativne podjele Grčke. Treći nivo se sastoji od novih decentralizovanih uprava koje se sastoje od dvije ili tri periferije (osim za Atiku i Krit), kojom upravlja generalni sekretar imenovan od strane vlade uz pomoć savjetodavnog vijeće koje se bira od regionalnih guvernera i predstavnika općina.

Administrativne jedinice prvog nivoa[uredi | uredi izvor]

Br. Periferije Glavni grad Površina (km²) Stanovništvo[1] BDP[2]
1. Attica Atina 3,808.10 3,828,434 €103.334
2. Centralna Grčka Lamia 15,549.31 547,390 €12.530
3. Centralna Makedonija Thessaloniki 18,810.52 1,882,108 €34.458
4. Kreta Heraklion 8,259 623,065 €12.854
5. Istočna Makedonija i Trakija Komotini 14,157.76 608,182 €9.054
6. Epir Ioannina 9,203.22 336,856 €5.827
7. Jonska ostrva Corfu 2,306.94 207,855 €4.464
8. Sjeverni Egej Mytilene 3,835.91 199,231 €3.579
9. Peloponez Tripoli 15,489.96 577,903 €11.230
10. Južni Egej Ermoupoli 5,285.99 309,015 €7.816
11. Tesalija Larissa 14,036.64 732,762 €12.905
12. Zapadna Grčka Patras 11,350.18 679,796 €12.122
13. Zapadna Makedonija Kozani 9,451 283,689 €5.564
Br. Autonomno područje Glavni grad Površina (km²) Stanovništvo BDP
(14.) Sveta gora Karyes 390 151 1,830

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Πίνακας 1: Προσωρινά αποτελέσματα του Μόνιμου Πληθυσμού της Ελλάδος" (PDF). GR: National Statistical Service. 22. 7. 2011.
  2. ^ "Regional gross domestic product (million EUR), by NUTS 2 regions". Eurostat. 2008.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]