Administrativne podjele Jugoslavije

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Administrativna podjela Jugoslavije se od osnivanja 1. decembra 1918. godine nekoliko puta mijenjala. Za vrijeme Kraljevine Jugoslavije došlo je tri značajnije promjene, dok se osnivanjem Demokratske federativne Jugoslavije 1945. stvraju savezne republike, bez većih promjena na saveznom nivou, a promjene su se uglavnom odnosile na unutrašnje podjele saveznih republika.

Kraljevina Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

1918-22.[uredi | uredi izvor]

Pokrajine Kraljevine SHS nakon utvrđivanja spoljnih granica 1920. godine

Pokrajine Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca su bile privremene teritorijalne jedinice, koje su postojale od 1918. do 1922. godine. Niže upravno-teritorijalne jedinice tada su činili okruzi (županije), srezovi (kotari) i opštine. Pokrajine su bile:

Zajedno sa pokrajinama u aprilu 1922. su ukinuti i okruzi, a umjesto njih su osnovane oblasti.

1922-29.[uredi | uredi izvor]

33 Oblasti Kraljevine Srba, Hrvata i Slovenaca, od 1922.

Od 26. aprila 1922. godine teritorija Kraljevine bila je podeljena na 33 oblasti. Organi oblasne uprave su se nalazili u gradovima, administrativnim središtima datih oblasti. Država je bila podijeljena na slijedeće oblasti:

  1. Vrbaska oblast
  2. Beogradska oblast
  3. Bitoljska oblast
  4. Bihaćka oblast
  5. Valjevska oblast
  6. Vranjska oblast
  7. Sremska oblast
  8. Dubrovnička oblast
  9. Zagrebačka oblast
  10. Timočka oblast
  11. Primorsko-krajiška oblast
  1. Šumadiska oblast
  2. Kruševačka oblast
  3. Ljubljanska oblast
  4. Mariborska oblast
  5. Mostarska oblast
  6. Niška oblast
  7. Bačka oblast
  8. Osiječka oblast
  9. Požarevačka oblast
  10. Kosovska oblast
  11. Sarajevska oblast
  1. Skopska oblast
  2. Podunavska oblast
  3. Splitska oblast
  4. Travnička oblast
  5. Tuzlanska oblast
  6. Moravska oblast
  7. Užička oblast
  8. Zetska oblast
  9. Raška oblast
  10. Podrinjska oblast
  11. Bregalnička oblast

1929-41.[uredi | uredi izvor]

Banovine Kraljevine Jugoslavije, od 1929.

Nakon proglašenja Kraljevine Jugoslavije 1929. godine, Kraljevina se administrativno dijeli se na banovine:

Političkim sporazumom Cvetković-Maček iz 1939. godine ujedinjenjem Primorske i Savske banovine, s pojedinim dijelovima Vrbaske, Zetske, Dunavske i Drinske banovine, 1939. godine nastaje Banovina Hrvatska.

SFRJ[uredi | uredi izvor]

1945-53[uredi | uredi izvor]

Nakon osnivanja Demokratske federativne Jugoslavije 1945. istovremeno su osnovane i savezne republike: NR Bosna i Hercegovina, NR Crna Gora NR Hrvatska, NR Makedonija, NR Slovenija i NR Srbija. Republike su bile podijeljene na, srezove i gradove, dok su se srezovi sastojali od nekoliko općina. U sastavu NR Srbija bile su dvije autonomne pokrajine: AP Vojvodina i Autonomna Kosovsko-metohijska oblast. Administrativnom reformom iz 1955. godine srezovi su ukinuti i republike su se sastojale od općina i gradova.

NR Bosna i Hercegovina[uredi | uredi izvor]

NR Crna Gora[uredi | uredi izvor]

NR Hrvatska[uredi | uredi izvor]

NR Makedonija[uredi | uredi izvor]

NR Slovenija[uredi | uredi izvor]

NR Srbija[uredi | uredi izvor]

SR Jugoslavija[uredi | uredi izvor]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Napomene[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Površina gradova iz ovog perioda, odstupa od trenutne zbog administrativnih reformi.

Reference[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b http://pod2.stat.gov.rs/ObjavljenePublikacije/G1948/Pdf/G19484001.pdf Rezultati Popisa stanovništva FNRJ iz 1948.