Adrenarha

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Adrenarha je rana faza u seksualnom sazrijevanju koja se dešava kod nekih viših primata, uključujući i ljude, obično dostižući vrhunac u dobi od oko 20 godina,[1][2] Na kraju je uključena u razvoj stidne dlakavosti, tjelesnog mirisa, kožne masnoće i akni. Tokom adrenarhe nadbubrežne žlijezde luče povećani nivo slabih nadbubrežnih androgena, uključujući dehidroepiandrosteron (DHEA), dehidroepiandrosteron-sulfat (DHEA-S) i androstenedion (A4), ali bez povećanih nivoa kortizola. Adrenarha je rezultat razvoja nove zone kore nadbubrežne žlijezde, zona retcularis.[3] Adrenarha je proces povezan sa pubertetom, ali različit od sazrijevanja i funkcije hipotalamusno-hipofizno-gonadne osi (HPG osa).

Pojava[uredi | uredi izvor]

Razine DHEA-S, glavnog nadbubrežnog androgena, tokom života kod ljudi.[1]

Adrenarhe se javlja između 6. i 20. godine.[4][5] After the first year of life, the adrenal glands secrete very low levels of adrenal androgens.[1] Započinje u prosjeku između 5. do 8. godine, a prethodi pubertetu za oko 2 godine.[1][4][5] Unlike the physical changes that occur during puberty, andrenarche is primarily an emotional and psychological stage of development.[6] Nastavlja se tokom puberteta, s tim što se nivo androgena nadbubrežne žlijezde progresivno povećava, sve dok ne dostigne maksimalni nivo u mladoj odrasloj dobi, oko 20. godine života.[1][5] Razine DHEA-S u cirkulaciji posebno dostižu vrhunac kod ljudi u dobi od oko 19 ili 20  godina kod žena i oko 20 do 24 godine kod muškaraca .[2] Razine kortikosteroida poput kortizola se ne mijenjaju s adrenarhom.[1]

Uloga u pubertetu[uredi | uredi izvor]

Inicijator adrenarhe još nije identificiran. Istraživači su bezuspješno pokušali identificirati novi peptid hipofize, koji će se nazvati "nadbubrežni androgen-stimulirajući hormon". Drugi su predložili da je adrenarhno sazrijevanje postupni proces koji je svojstven nadbubrežnim žlijezdama i koji nema poseban okidač. Treći put istraživanja je pronalaženje moguće povezanosti sa fetusnom ili dječjom tjelesnom masom i srodnim signalima kao što su insulin i leptin. Mnoga djeca rođena mala za gestacijsku dob (SGA) zbog ograničenje unutarmaterničnog rasta (IUGR) imaju raniji početak adrenarhe, što povećava mogućnost da fiziološkim programiranjem u dojenačkoj dobi utoče na vrijeme adrenarhe. Adrenarha se također javlja prerano kod mnogo djece koja imaju prekomjernu težinu, što ukazuje na moguću vezu sa tjelesnom masom ili signalima prekomjerne težine.

Glavne fizičke posljedice adrenarhe su androgeni efekti, posebno stidna dlakavost (u kojima Tannerov stadij 2 postaje Tannerov stadij 3) i promjena znoja sastava koji proizvodi odrasle tjelesni miris. Mogu se javiti povećana masnoća kože i dlake i blage akne. Kod većine dječaka ove se promjene ne mogu razlikovati od ranih faza razvoja testisnih testosteronskih efekata koji se javljaju na početku gonadnog puberteta. Kod djevojčica, nadbubrežni androgeni adrenarhe proizvode većinu ranih androgenih promjena puberteta: stidne dlake, tjelesni miris, masnoća na koži i akne. Kod većine djevojaka, rani efekti androgena poklapaju se sa najranijim estrogenim efektima gonadnog puberteta (razvoj dojki i ubrzanje rasta) ili su nekoliko mjeseci nakon njih. Kako ženski pubertet napreduje, jajnici i periferna tkiva postaju važniji izvori androgena.

Roditelji i mnogi ljekari često zaključuju (pogrešno) početak puberteta od prve pojave stidne dlakavosti (vane pubarha). Međutim, neovisnost adrenarhe i gonadnog puberteta je očit kod djece s atipskim ili abnormalnim razvojem, kada se jedan proces može dogoditi bez drugog. Naprimjer, adrenarha se ne javlja kod mnogih djevojaka s Addisonovom bolesti, koje će i dalje imati minimalnu stidnu dlakavost, kako pubertet odmiče. Suprotno tome, djevojčice s Turnerovim sindromom imat će normalnu adrenarhu i normalan razvoj stidne dlake, ali pravi pubertet gonada nikada se ne događa jer su im jajnici oštećeni.

Preuranjenost[uredi | uredi izvor]

Preuranjena adrenarha najčešći je uzrok ranog pojavljivanja stidnih dlačica ("preuranjena pubarha") u djetinjstvu. U velikom dijelu djece čini se da je to varijacija normalnog razvoja koja ne zahtijeva liječenje. Međutim, postoje tri klinička problema u vezi s preranom adrenarhom.

Prvo, kada se stidne dlake kod djeteta pojave u neobično ranoj dobi, prijevremenu adrenarhu treba razlikovati od istinskog prosječnog prijevremenog puberteta, od kongenitalne nadbubrežne hiperplazije i od tumora nadbubrežnih žlijezda ili spolnih žlijezda koje proizvode androgene . Pedijatrijski endokrinolozi to rade demonstrirajući napredni nivo DHEA-S i drugih nadbubrežnih androgena, sa pretpubertetskim nivoima gonadotropina i gonadnih spolnih steroida.

Drugo, postoje neki dokazi da preuranjena adrenarha može ukazivati na to da je došlo do abnormalnosti unutarmaterničnog energetskog okruženja i rasta. Kao što je gore spomenuto, preuranjena adrenarha češće se javlja kod djece s intrauterinom retardacijom rasta i kod djece s prekomjernom težinom. Neke od ovih istih studija pokazale su da neke djevojke koje pokazuju prerano adrenarhe mogu i dalje imati prekomjerne nivoe androgena u adolescenciji. To može rezultirati hirzutizmom ili menstruaciskim nepravilnostima zbog anovulacije zvane sindrom policističnih jajnika.

Treće, barem jedan izvještaj[7] utvrdio je povećanu učestalost ponašanja i školskih problema u grupi djece s preranom adrenarhom u odnosu na inače sličnu kontrolnu grupu. Do danas takva veza nije ni potvrđena ni objašnjena i nema očiglednih implikacija na upravljanje.

Ostale životinje[uredi | uredi izvor]

Adrenarha javlja se u samo malom broju primata, a samo čimpanza i gorila pokazuju obrazac razvoja adrenarhe sličan ljudima.[8]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ a b c d e f Mark A. Sperling (10. 4. 2014). Pediatric Endocrinology E-Book. Elsevier Health Sciences. str. 485–. ISBN 978-1-4557-5973-6.
  2. ^ a b Mohammed Kalimi; William Regelson (13. 7. 2011). Dehydroepiandrosterone (DHEA): Biochemical, Physiological and Clinical Aspects. Walter de Gruyter. str. 132–. ISBN 978-3-11-081116-2.
  3. ^ Parker, LN (1991). "Adrenarche". Endocrinology and Metabolism Clinics of North America. 20 (1): 71–83. doi:10.1016/S0889-8529(18)30282-2. PMID 2029889.
  4. ^ a b Kenneth L. Becker (2001). Principles and Practice of Endocrinology and Metabolism. Lippincott Williams & Wilkins. str. 711–. ISBN 978-0-7817-1750-2.
  5. ^ a b c A. Y. Elzouki; H. A. Harfi; H. Nazer; F. B. Stapleton; William Oh; R. J. Whitley (10. 1. 2012). Textbook of Clinical Pediatrics. Springer Science & Business Media. str. 3681–. ISBN 978-3-642-02202-9.
  6. ^ "Everything You Need to Know About Adrenarche: A Surge in Hormones That Happens Before Puberty". Parents (jezik: engleski). Pristupljeno 31. 12. 2019.
  7. ^ Dom, Lorah D. (maj 2008). "Differences in Endocrine Parameters and Psychopathology in Girls with Premature Adrenarche versus On-time Adrenarche". J Pediatr Endocrinol Metab. 21 (5): 439–448. doi:10.1515/jpem.2008.21.5.439. PMC 3677514. PMID 18655525.
  8. ^ Cutler Jr, GB; Glenn, M; Bush, M; Hodgen, GD; Graham, CE; Loriaux, DL (1978). "Adrenarche: a survey of rodents, domestic animals, and primates". Endocrinology. 103 (6): 2112–8. doi:10.1210/endo-103-6-2112. PMID 155005.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Preuzeto iz "https://bs.wikipedia.org/w/index.php?title=Adrenarha&oldid=3379868"