Aerobni organizam
1: Obligatni aerobi trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća.
2: Obligatni anaerobi su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža.
3: Fakultativni anaerobi mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više ATP-a nego fermentacija ili anaerobno disanje.
4: Mikroaerofili trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu.
5: Aerotolerantni organizmi ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatni anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti.
Aerobni organizam ili aerob je organizam koji može preživjeti i rasti u okruženju bogatom kisikom.[1] The ability to exhibit aerobic respiration may yield benefits to the aerobic organism, as aerobic respiration yields more energy than anaerobic respiration.[2] Proizvodnja energije u ćeliji uključuje sintezu ATP pomoću enzima koji se zove ATP-sintaza. U aerobnom disanju, ATP- sintaza je povezana s lancem transporta elektrona u kojem kisik djeluje kao terminalni akceptor elektrona.[3] U julu 2020. godine, morski biolozi su izvijestili da su aerobni mikroorganizmi (uglavnom), u "kvazi-suspendovanoj animaciji", pronađeni u organski siromašnim sedimentima, starim do 101,5 miliona godina, 250 stopa ispod morskog dna u Južnopacifičkom vrtlogu (SPG) ("najmrtvija tačka u okeanu"), i da bi mogli biti najdugovječniji oblici života ikada pronađeni.[4][5]
Tipovi
[uredi | uredi izvor]- Obligatni aerobi trebaju kisik za rast. U procesu poznatom kao ćelijsko disanje, ovi organizmi koriste kisik za oksidaciju supstrata (naprimjer šećera i masti) i generiranje energije.[6]
- Fakultativni anaerobi koriste kisik ako je dostupan, ali imaju i anaerobne metode proizvodnje energije.[7]
- Mikroaerofili trebaju kisik za proizvodnju energije, ali im štete atmosferske koncentracije kisika (21% O2).[6]
- Aerotolerantni anaerobi ne koriste kisik, ali im on ne šteti.[6]
Kada je organizam u stanju preživjeti i u kisikovom i u anaerobnom okruženju, korištenje Pasteurovog efekta može razlikovati fakultativne anaerobe od aerotolerantnih organizama. Ako organizam koristi fermentaciju u anaerobnom okruženju, dodavanje kisika će uzrokovati da fakultativni anaerobi obustave fermentaciju i počnu koristiti kisik za disanje. Aerotolerantni organizmi moraju nastaviti fermentaciju u prisustvu kisika. Fakultativni organizmi rastu i u medijima bogatim kisikom i u medijima bez kisika.
Aerobno disanje
[uredi | uredi izvor]Aerobni organizmi koriste proces koji se naziva aerobno disanje za stvaranje ATP-a iz ADP-a i fosfata. Glukoza (monosaharid) se oksidira kako bi pokrenula lanac transporta elektrona:[8]
Ova jednačina je sažetak onoga što se dešava u tri serije biohemijskih reakcija: glikoliza, Krebsov ciklus (također poznat kao ciklus limunske kiseline) i oksidativna fosforilacija.
U oksidativnoj fosforilaciji, ATP se sintetizira iz ADP-a i fosfata pomoću ATP-sintaze. ATP-sintazu pokreće protonsko-motivna sila stvorena korištenjem energije generirane iz lanca transporta elektrona. vodikov ion (H+) ima pozitivno naelektrisanje i ako je odvojen ćelijskom membranom, stvara razliku u naelektrisanju između unutrašnje i vanjske strane membrane. Oksidativna fosforilacija se javlja u mitohondrijama eukariota.[3]
Aerobnom disanju je potreban O2 jer djeluje kao terminalni akceptor elektrona u lancu transporta elektrona prokariota. Molekularni kisik se u ovom procesu redukuje do vode.[9]
Također potledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "aerobe" na Dorland's Medical Dictionary
- ↑ Kroneck PM, Sosa Torres ME, ured. (2021). Metals, Microbes, and Minerals - The Biogeochemical Side of Life (1st izd.). Berlin: de Gruyter GmbH & Co. KG. ISBN 978-3-11-058890-3. OCLC 1201187551.
- 1 2 Morelli AM, Ravera S, Panfoli I (oktobar 2020). "The aerobic mitochondrial ATP synthesis from a comprehensive point of view". Open Biology. 10 (10). doi:10.1098/rsob.200224. PMC 7653358. PMID 33081639.
- ↑ Wu KJ (28. 7. 2020). "These Microbes May Have Survived 100 Million Years Beneath the Seafloor - Rescued from their cold, cramped and nutrient-poor homes, the bacteria awoke in the lab and grew". The New York Times. Pristupljeno 31. 7. 2020.
- ↑ Morono Y, Ito M, Hoshino T, Terada T, Hori T, Ikehara M, et al. (juli 2020). "Aerobic microbial life persists in oxic marine sediment as old as 101.5 million years". Nature Communications. 11 (1). Bibcode:2020NatCo..11.3626M. doi:10.1038/s41467-020-17330-1. PMC 7387439. PMID 32724059.
- 1 2 3 Todar K. "Nutrition and Growth of Bacteria". Todar's Online Textbook of Bacteriology. str. 4. Pristupljeno 24. 7. 2016.
- ↑ Hentges DJ (1996). "17: Anaerobes:General Characteristics". u Baron S (ured.). Medical Microbiology (4 izd.). Galveston, Texas: University of Texas Medical Branch at Galveston. ISBN 978-0-9631172-1-2. PMID 21413255. Pristupljeno 24. 7. 2016.
- ↑ Chauhan BS (2008). Principles of Biochemistry and Biophysics. Laxmi Publications. str. 530. ISBN 978-81-318-0322-6.
- ↑ Borisov, Vitaliy B.; Verkhovsky, Michael I. (23. 10. 2015). Stewart, Valley (ured.). "Oxygen as Acceptor". EcoSal Plus (jezik: engleski). 6 (2): ecosalplus.ESP–0012–2015. doi:10.1128/ecosalplus.ESP-0012-2015. ISSN 2324-6200. PMC 11575855 Provjerite vrijednost parametra
|pmc=(pomoć). PMID 26734697.