Aerodrom "Franjo Tuđman"

Aerodrom "Franjo Tuđman" Zračna luka "Franjo Tuđman"
IATA: ZAG – ICAO: LDZA
Općenito
Vrsta	Civilni aerodrom
Vlasnik	Republika Hrvatska 55%, Grad Zagreb 35%, Zagrebačka županija 5%, Grad Velika Gorica 5%.
Operator	Međunarodna zračna luka Zagreb d.o.o.
Poslužuje grad	Zagreb, Hrvatska
Lokacija	Pleso, Velika Gorica
Visina	108 m
Koordinate	45°44′35″N 016°04′06″E
Veb-sajt	Službena stranica
Pista
Broj Dužina (m) Površina 05/23 3.251 asfalt
Statistika (2022)
Broj putnika 3.124.605 Broj slijetanja 42.310

Aerodrom "Franjo Tuđman" jedan je od devet aerodroma u Hrvatskoj.

Historija

Aerodrom Črnomerec

1909. godine grad Zagreb dobio je svoj prvi aerodrom na Črnomercu. Poznati izumitelj, inženjer Eduard Slavoljub Penkala izgradio je pored travnate uzletno-sletne staze hangar u kojem je konstruisao prvi avion u Hrvatskoj. 23. juna 1910. godine njegov mehaničar Dragutin Novak uzlijeće s Penkalinim avionom i ulazi u historiju kao prvi hrvatski pilot. Kasnije, avion se, prilikom jednog Novakovog leta 20. oktobra 1910. godine, oštetio i Penkala je odustao od daljih istraživanja.

Aerodrom Borongaj

Prvi aerodrom sa svim potrebnim objektima za slijetanje i uzlijetanje izgrađena je na Borongaju, kraj istoimenog ranžirnog kolodvora, tada 6 km udaljenom od samog grada. 15. februara 1928. godine otvara se prva zračna linija između Zagreba i Beograda. Te je godine prevezeno 1.322 putnika i 10 tona tereta. Već sljedećih godina otvaraju se domaće linije koje Zagreb povezuje s Dubrovnikom, Ljubljanom, Splitom, Sarajevom i ostalim gradovima bivše Jugoslavije, te i ostale međunarodne linije s Grazom, Klagenfurtom, Bečom, Pragom, Budimpeštom, Trstom i Milanom.

Aerodrom Borongaj korištena je i za civilni zračni saobraćaj i za vojne potrebe. Početkom Drugog svjetskog rata prestaje civilni zračni saobraćaj i aerodrom se koristi isključivo u vojne svrhe.

Aerodrom Lučko

Glavni članak: Aerodrom Lučko

Poslije Drugog svjetskog rata postupno se obnavlja zračni saobraćaj, a koristi se Aerodrom Lučko koji ima travnatu uzletno-sletnu stazu i betonsku platformu za parkiranje aviona. Na Lučko tada slijeću avioni mase do 15 tona. Radi travnate uzletno-sletne staze i slabe navigacione opreme aerodrom Lučko nije mogla pratiti nagli razvoj avijacije. Na zahtjev tadašnje Uprave za civilnu avijaciju nađena je nova lokacija – Pleso.

Aerodrom Zagreb

1959. godine na Plesu je izgrađena putnička zgrada i platforma i te se u jesen iste godine otvara civilni zračni saobraćaj. Aerodrom Lučko od tada služi i za sportsku avijaciju. Upis preduzeća u osnivanju za aerodromske usluge, pod nazivom "Zrakoplovna luka Zagreb" u sudski registar bio je 6. novembra 1961. godine. Nakon konstituisanja, Aerodrom Zagreb započinje radom 20. aprila 1962. godine. Betonska uzletno-sletna staza bila je dugačka 2.500 m, a putnički terminal imao je 1.000 m². Platforma je mogla primiti pet manjih aviona. U godini osnivanja preko Aerodroma Zagreb prošlo je 78.041 putnika, 633 tone tereta u 5.206 rotacija aviona.

1966. godine izgrađena je nova putnička zgrada s 5.000 m², obnovljena je i produžena uzletno-sletna staza na 2.860 m, a platforma je proširena na 60.000 m². Izgrađena je i nova upravna zgrada s kontrolnim tornjem. Te godine mijenja se i naziv u "Aerodrom Zagreb".

Sljedeća veća obnova bila je 1974. godine, kada je Aerodrom Zagreb bio zatvoren radi obnove dva mjeseca. Uzletno-sletna staza je rekonstruisana i produžena na 3.259 m, obnovljeni su radio-navigacioni uređaji i modernizirana oprema.

Radi učestalog povećanja saobraćaja 1984. godine godine ulazi se u još jednu fazu nadogradnje postojećih objekata, ali i izgradnju novih. Te godine puštena je u rad Carinska ispostava i međunarodna špedicija, cargo terminal i nova vatrogasna stanica. Dograđena je i putnička zgrada na ukupnu površinu od 11.000 m². 1986. godine dograđena je i platforma za dodatnih 30.000 m² i obnovljena rulna staza.

Vojna zračna baza

Na istočnom dijelu Aerodroma Zagreb je i dom 91. zračne baze Pleso, koja u svom sastavu, osim transportnih aviona i helikoptera na raspolaganju ima i jednu eskadrilu lovaca MiG-21bis D. Tamo se nalazi i Zapovjedništvo Hrvatske ratne avijacije i protivzračne odbrane.

Izgradnja novog terminala

2. augusta 2007. godine postignut je dogovor između hrvatskog premijera i zagrebačkog gradonačelnika da će Vlada i Grad Zagreb sufinancirati izgradnju novog putničkog terminala na Aerodromu Zagreb. Novi terminal na oko 65.600 m² mogao bi primiti oko 3,3 miliona putnika godišnje. Putnička zgrada imala bi u početku 11 avio-mostova.

Kompanije i destinacije

• Aeroflot (Moskva)
• Air France (Pariz)
• Austrian Airlines (Beč)
• B&H Airlines (Sarajevo)
• Croatia Airlines (Amsterdam, Beč, Bol, Bruxelles, Kopenhagen, Damask, Dubrovnik, Dusseldorf, Frankfurt, Geteborg, London-Gatwick/Heatrow, Manchester, München, Pariz, Podgorica, Priština, Pula, Rim, Sarajevo, Skopje, Split, Tel Aviv, Zadar, Zürich)
• Czech Airlines (Prag)
• Germanwings (Berlin, Dortmund, Hamburg, Köln, Stuttgart)
• Lufthansa (Frankfurt, Munchen)
• Malev (Budimpešta)
• SAS (Stockholm)
• Skyservice (Toronto)
• TAP Portugal (Bologna, Lisabon)
• Turkish Airlines (Istanbul)
• Wizz Air (London/Luton)

Cargo

• MiniLiner (Bergamo)
• Trade Air (Ljubljana, Sarajevo)

Charter Letovi

• Dubrovnik Airline (Barcelona, Bilbao, Madrid)
• Japan Airlines (Tokio)
• Nouvelair (Monastir)

Galerija slika

• 
  Kontrolni toranj
• 
  Platforma (2006)
• 
  Air Force One (april, 2008)
• 
  Radarska antena zagrebačkog aerodroma

Vanjski linkovi

• Službeni sajt