Idi na sadržaj

Aerotolerantni organizmi

Nepregledano
S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Anaerobne bakterije se mogu identificirati uzgojem u epruvetama tioglikolatnog bujona:
1: Obligatni aerobi trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Okupljaju se na vrhu epruvete gdje je koncentracija kisika najveća.
2: Obligatni anaerobi su otrovani kisikom, pa se okupljaju na dnu epruvete gdje je koncentracija kisika najniža.
3: Fakultativni anaerobi mogu rasti sa ili bez kisika jer mogu aerobno ili anaerobno metabolizirati energiju. Uglavnom se okupljaju na vrhu jer aerobno disanje generira više ATP-a nego fermentacija ili anaerobno disanje.
4: Mikroaerofili trebaju kisik jer ne mogu anaerobno fermentirati ili disati. Međutim, truju ih visoke koncentracije kisika. Okupljaju se u gornjem dijelu epruvete, ali ne i na samom vrhu.
5: Aerotolerantni organizmi ne zahtijevaju kisik jer energiju metaboliziraju anaerobno. Međutim, za razliku od obligatnih anaeroba, oni nisu otrovani kisikom. Mogu se naći ravnomjerno raspoređeni po cijeloj epruveti.

Aerotolerantni anaerobi koriste fermentaciju za proizvodnju ATP-a. Oni ne koriste kisik, ali se mogu zaštititi od reaktivnih molekula kisika. Nasuprot tome, obligatni anaerobi mogu biti oštećeni reaktivnim molekulama kisika.

Postoje tri kategorije anaeroba. Dok obligatni aerobi za rast zahtijevaju kisik, obligatni anaerobi su oštećeni kisikom, aerotolerantni organizmi ne mogu koristiti kisik, ali toleriraju njegovo prisustvo, a fakultativni anaerobi koriste kisik ako je prisutan, ali mogu rasti i bez njega.

Većina aerotolerantnih anaeroba ima superoksid-dismutazu i (nekatalaznu) peroksidazu, ali nemaju katalazu.[1] Preciznije, mogu koristiti sistem NADH-oksidaza/NADH-peroksidaza (NOX/NPR) ili sistem glutation-peroksidaza.[2] Primjer aerotolerantnog anaeroba je Cutibacterium acnes.[3]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Todar, Kenneth. "Nutrition and Growth of Bacteria".
  2. ↑ Zotta, T.; Parente, E.; Ricciardi, A. (2017). "Aerobic metabolism in the genus Lactobacillus: impact on stress response and potential applications in the food industry". Journal of Applied Microbiology. 122 (4): 857–869. doi:10.1111/jam.13399.
  3. ↑ Achermann, Y; Goldstein, EJ; Coenye, T; Shirtliff, ME (juli 2014). "Propionibacterium acnes: from commensal to opportunistic biofilm-associated implant pathogen". Clinical Microbiology Reviews. 27 (3): 419–40. doi:10.1128/CMR.00092-13. PMC 4135900. PMID 24982315.