Idi na sadržaj

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Agencije za identifikaciona dokumenta, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine
Izvorno imeCIPS (Citizen Identification Protection System) (2002 - 2008)
Agency for Identification Documents Registers and Data Exchange of Bosnia and Herzegovina (Od 2008)
DržavaBosna i Hercegovina
Osnivanje29. april 2002. (CIPS)
4. juni 2008. (IDDEEA)
SjedišteBanja Luka
Regionalni centri:
Sarajevo, Bijeljina, Mostar, Bihać
Šef agencijeAlmir Badnjević
Veb-sajtiddeea.gov.ba

Agencija za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine (IDDEEA) jest državna agencija nadležna za donošenje standarde iz oblasti identifikacionih dokumenata, administraciju i održavanje servera na kojima se nalaze podaci iz centralnih evidencija, hostovanje aplikacija putem kojih nadležni organi vode upravne postupke oko izdavanja ličnih dokumenata, održavanje mreže za prijenos podataka između institucija sa svih nivoa vlasti i personalizaciju (štampanje) ličnih dokumenata.[1] Osnovana je Zakonom o Agenciji 4. juna 2008.[1][2] Sjedište joj je u Banjoj Luci.

Lične dokumente u skladu sa zakonskim propisima izdaju nadležna ministarstva unutrašnjih poslova (MUP-ovi):[1]

Zahtjevi za izdavanje dokumenata podnose se u organizacionim jedinicama MUP-ova u mjestu prebivališta.[1]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Parlamentarna skupština Bosne i Hercegovine, na 30. sjednici Predstavničkog doma, održanoj 4. juna 2008. godine i na 18. Sjednici Doma naroda, održanoj 17. juna 2008. godine, usvojila je Zakon o Agenciji za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka Bosne i Hercegovine („Službeni glasnik BiH“, broj: 56/08). Zakon je stupio na snagu 22. jula 2008. godine, a time je prestala da važi Odluka o osnivanju Direkcije za implementaciju CIPS projekta.[2]

Direkcija za implementaciju CIPS projekta (Citizen Identification Protection System) osnovana je 29. aprila 2002. godine Odlukom Vijeća ministara (objavljenoj u „Službenom glasniku BiH“ broj 12/02) kao privremena institucija, a Zakonom o ministarstvima i drugim organima uprave BiH („Službeni glasnik BiH“ broj 5/03) definirana je kao samostalna služba u okviru Ministarstva civilnih poslova. Sjedište Direkcije je bilo u Sarajevu. Za prvog direktora imenovan je dr. Mirko Škrbić, a za pomoćnike Anton Rill i Amila Tahirbegović. U periodu od septembra 2005. do maja 2006. godine Direkciju je vodila Amila Tahirbegović.[2]

U junu 2006. godine na čelo Direkcije dolazi Siniša Macan, drugi i posljednji direktor Direkcije za implementaciju CIPS projekta, a prvi direktor buduće Agencije za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH, pravne nasljednice Direkcije CIPS. Osnovni zadatak Direkcije CIPS bio je implementacija CIPS projekta, odnosno uspostava dijela sistema kojim bi se implementirao dio Zakona o centralnoj evidenciji i razmjeni podataka. Direkcija je osnovana kao privremeno tijelo i bilo je planirano da nakon završetka implementacije CIPS projekta prestane sa radom. Međutim, svojim aktivnostima od 2002. godine, a kroz razne zakone, memorandume i odluke Vijeća ministara, Direkcija CIPS je prerasla svoju prvobitnu namjenu, implementirala je mnogo više projekata nego što je to bilo prvobitno predviđeno i održavala je veliki sistem. Shodno tome, a prema strategiji razvoja identifikacionih dokumenata, izrađen je zakon koji uspostavlja Agenciju za identifikacione dokumente, evidenciju i razmjenu podataka BiH. Osnivanjem ove agencije na nivou BiH je formirana institucija koja prati, koordinira i institucionalno regulira oblast razvoja identifikacionih dokumenata, prati relevantne standarde i regulative Evropske unije i razvoj u skladu sa tim standardima. Također, ovim zakonom je oblast identifikacionih dokumenata i centralnih evidencija u BiH rješenja u skladu sa evropskim regulativama, te je sistemski i dugoročno regulirana ova oblast vezana za evropske integracije.[2]

Nadležnosti

[uredi | uredi izvor]

Agencija obavlja sljedeće poslove:[2]

  • predlaže i provodi strategiju i politiku razvoja u Bosni i Hercegovini u oblasti identifikacionih dokumenata, a prema ICAO 9303 standardu i drugim relevantnim standardima;
  • vrši nabavku, skladištenje, personalizaciju, kontrolu kvalitete i transport identifikacionih dokumenata za potrebe nadležnih organa Bosne i Hercegovine;
  • tehnički dizajnira i formira evidencije definirane ovim zakonom;
  • održava i upravlja bazama podataka u koje se pohranjuju podaci iz evidencija koje su definirane ovim zakonom i informacionih sistema, putem kojih se pristupa navedenim evidencijama;
  • osigurava adekvatnu infrastrukturu, posebne uslove za rad i zaštitu podataka, te druge tehničke preduslove za nesmetano funkcioniranje baza podataka koje su u njenoj nadležnosti i baza podataka koje su u nadležnosti drugih ministarstava, institucija i organa na njihov zahtjev i u skladu sa zakonom;
  • izdaje podatke o evidencijama i iz evidencija ovlaštenim institucijama i pravnim licima; s
  • projektira, razvija i održava softverska rješenja potrebna za vođenje evidencija u nadležnosti Agencije, bilo internim resursima, saradnjom sa izvornim organima ili angažmanom kompanija;
  • razvija, održava i unaprjeđuje telekomunikacione mreže za prijenos podataka za potrebe Agencije, te drugih organa javne sigurnosti u skladu sa Zakonom o telekomunikacijama, a kako bi se omogućila efikasna razmjena podataka iz registara definiranih ovim zakonom;
  • definira standarde za opremu koju će nadležni, prijemni i izvorni organi nabavljati i koristiti u procesu obrade i razmjene podataka u skladu s ovim zakonom;
  • definira standarde što je neophodno na lokacijama s kojih se vrši pristup sistemu centralne evidencije i razmjene podataka kako bi se postigla sigurnost i zaštita podataka i sistema;
  • provodi upravne postupke koji se tiču djelokruga Agencije u skladu s važećim zakonskim propisima.

Obrada dokumenata

[uredi | uredi izvor]

Agencija je nadležna za personalizaciju i tehničku obradu sljedećih identifikacionih dokumenata:[2]

  • ličnih karata,
  • ličnih karata za strance,
  • vozačkih dozvola,
  • putnih isprava,
  • dokumenata za registraciju vozila,
  • drugih identifikacionih dokumenata uz saglasnost nadležnih organa i posebnu odluku Vijeća ministara.

Evidencija

[uredi | uredi izvor]

Agencija vodi evidenciju:[2]

  • jedinstvenih matičnih brojeva (JMB);
  • prebivališta i boravišta državljana Bosne i Hercegovine;
  • ličnih karata državljana Bosne i Hercegovine;
  • građanskih, službenih i diplomatskih pasoša;
  • vozačkih dozvola;
  • registracije motornih vozila i dokumenata za registraciju;
  • ličnih karata za strane državljane;
  • novčanih kazni i prekršajnu evidenciju;
  • i druge evidencije za koje postoji saglasnost izvornih organa, a uz posebnu odluku Vijeća ministara.

Agencija je isključivo nadležna za tehničko održavanje i elektronsko arhiviranje podataka i informacija koje se vode u evidencijama*, kao javnog dobra na nivou Bosne i Hercegovine. Agencija nije vlasnik podataka pohranjenih u evidencijama*, nego je to izvorni organ. Agencija je nadležna za digitalno potpisivanje u oblasti identifikacionih dokumenata, odnosno zadužena je za elektronske certifikate i elektronske potpise vezano za identifikaciona dokumenata, u skladu sa zakonom kojim se regulira elektronski potpis. Agencija je nadležna za saradnju s međunarodnim institucijama zaduženim za oblast identifikacionih dokumenata.[2]

Reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ^ a b c d "Welcome to the IDDEEA site". www.iddeea.gov.ba. Pristupljeno 18. 10. 2021.
  2. ^ a b c d e f g h "Opći podaci". www.iddeea.gov.ba. Pristupljeno 18. 10. 2021.

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]