Agni
Ovaj članak ili neki od njegovih odlomaka nije dovoljno potkrijepljen izvorima (literatura, veb-sajtovi ili drugi izvori). |

Agni (sanskrit: अग्नि agni - vatra, oganj) je prema hinduističkoj mitologiji Bog Vatre, sin Neba i Zemlje. Ovo božanstvo svoje porijeklo vuče još iz pra-Vedske kulture. Prema predanju, Agni je nepobjedivi ratnik, glasnik bogova, vječno mlad i besmrtan. Kao glasnik bogova on prima ponuđene žrtve, predstavlja snagu svjetlosti i njegova je toplota koja se stvara tokom izvođenja vježbi joge.
Za sanskritsku riječ za vatru, agni, vezuju se i latinska riječ ignis, nalazi se u korijenu engleske riječi ignite, na ruskom je to огонь (ogon), na poljskom "ogień", litvanskom ugnis...
Agni i njegova značenja[uredi | uredi izvor]
Agni je jedno od najvažnijih vedskih božanstava. Preuzet je u hinduistički panteon bogova u punoj snazi i sjaju ne gubeći ništa od svoje važnosti. U Rgvedi je jedan od vrhovnih bogova, uz Vajua i Surju, vladare zraka i nebesa.
Manifestuje se u tri forme: Vatra, Munja i Sunce. Vatra koju personifikuje Agni ima trojaku vrijednost:
- Davagni - fizička vatra, npr. vatra iz drveta koje gori.
- Vadavagni - spiritualna vatra, vatra koja iluminira um i vlada razumom.
- Jatharagni (ili Vrika) - unutrašnja vatra, vatra koja gori unutar bića, iracionalna i strastvena vatra (može uslovno značiti i ljubav).
Agnijeva najčešća i najvažnija manifestacija je "vatra koja gori na žrtvenom oltaru"; Agni u ovoj manifestaciji spaljuje demone koji prijete uništenjem žrtvenih ponuda, posrednik je između bogova i ljudi a svećenici uz njegovu pomoć bolje razumiju i shvataju "onaj svijet" i "onostrano". Agni je i sveprisutna "univerzalna vatra", koja se u čovjeku javlja u obliku toplote probave, duševnih nemira i žarkih misli.
Veoma je zanimljiv hinduistički pokušaj davanja objašnjenja za različite pojave i ono skriveno, nevidljivo ljudskom oku, kroz božanstva, njihove međusobne odnose i božanske moći. U tim pokušajima, pored izražene mašte, pokazuje se i smjelost i često izrazito filozofsko promatranje svijeta i čovjeka te razumijevanje i pronicljiv uvid u prirodne fenomene, biološke procese i sam ljudski um.
Opis[uredi | uredi izvor]
U likovnim primjerima Agniju je dat oblik muškarca crvene boje, sa dvije glave, četiri ruke i tri noge. Njegove su oči crne a iz usta mu iskaču vatreni plamenovi. Agni jaše na ovnu i kao takav je osnova za istoimeni zodijački/horoskopski znak (Ovan, iz grupe "vatrenih znakova"). U rukama drži sredstva za razbuktavanje vatre i kašiku kojom uzima ponude.
U nekim drugim prikazima Agnija vidimo sa sedam jezika kojim liže žrtvene ponude te kosom sačinjenom od samog ognja, zlatnog tijela, moćnih zuba i hiljadu očiju i hiljadu rogova. Vozi se u kočiji koju vuku vatreni konji (nekad koze i rjeđe papagaji). Od atributa nosi sjekiru, baklju, molitvene brojanice i plamteće koplje.
Agnijeva imena[uredi | uredi izvor]
Kao i ostala hunduističke božanstva i Agni je imao više imena. Neka od njih su:
- Abjahasta
- Apam Napat, Sin Voda
- Chagaratha
- Dhumateku
- Dvijnman
- Grihaspati
- Hutabhu
- Jataveda
- Pavaka
- Saptajihva
- Tomaradhara
- Vahni
- Vaishvanara
Agni u modernim vremenima[uredi | uredi izvor]
- Agni je naziv za nekoliko modela indijskih balističkih raketa (Agni-TD, Agni-I, Agni-II, Agni-IIAT, Agni-3, Agni-3++).
- U novembru 2004. godine jedan ciklon je nazvan Agni.
- U animiranoj seriji Avatar: The Last Airbender, Agni-Kai je naziv za dvoboj između dva firebendera.
- U franšizi Digimon, Agnimon je japansko ime Agunimon-a, Ljudskog Duha Vatre.
- U knjizi "Lord of Light" autora Rogera Zelaznyja, Agni je najveći protivnik glavnom karakteru.
Galerija[uredi | uredi izvor]
-
Agni-II, balistička raketa srednjeg dometa
-
Ciklon Agni, 28. novembar 2004. godine, jugozapadno od Indije (vidi se i Šri Lanka, gore desno)
Izvor[uredi | uredi izvor]
Također pogledajte[uredi | uredi izvor]
![]() |
Commons ima datoteke na temu: Agni |