Akif Handžić

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Akif Handžić
Akif ef. Handžić.png
Bosanski imam, hafiz i muftija HOS-a za BiH u Drugom svjetskom ratu

Akif ef. Handžić' je bio muftija HOS-a za područje današnje Bosne i Hercegovine u Drugom svjetskom ratu.

Biografija[uredi | uredi izvor]

Akif Handžić je bio muftija. Rodio se u Sarajevu, godine 1912.[1] Završivši niže školovanje u Sarajevu, odlazi u Kairo na sveučilište El Azhar. Za školovanja je postao hafizom. Po završetku studija vraća se u Sarajevo i imenovan je džematskim imamom u Zavidovićima. Ubrzo postaje imamom i hatibom Alipašine džamije u Sarajevu, a 1938. imamom Državne bolnice u Sarajevu, te imamom hatibom sarajevske Čekrekči-Muslihudinove džamije. Na toj dužnosti ostaje do oktobra 1942. kada mu Jure Francetić povjerava dužnost islamskog dušobrižnika u činu satnika 1. sarajevske ustaške pukovnije. S te je dužnosti nakon godinu i pol dana provedenih pretežno u borbama u istočnoj Bosni promaknut u čin djelatnoga ustaškog bojnika i imenovan muftijom Ustaške vojnice i imamom Poglavnikovog tjelesnog zdruga (PTS) Početkom 1945. kada obilazi postrojbe u Zagrebu ima čin pukovnika PTS-a.[2]

Smrt[uredi | uredi izvor]

Pet sudskih javnih procesa organiziranih u septembru 1945. koji su rezultirali izricanjem smrtnih kazni i trajnim gubitkom svih političkih prava bili su prvi procesi takve vrste u NR Bosni i Hercegovini vodeni pred Vrhovnim sudom NR Bosne i Hercegovine. Sudilo se visoko rangiranim osobama iz razdoblja NDH koje su bosanskohercegovačke vlasti uhapsile: Božidar Bralo, Savo Besarović, Petar Petrović, Redžep Hajrović i Akif Handžić. Novine su opširno izvještavale o toku suđenja, a publika je spremna da odmah nakon ulaska optuženih zaviče: "Smrt ustaškim koljačima", "Smrt ubicama".[3] Osuđen je na smrtnu kaznu vješanjem.

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "AKIF HANDŽIĆ". hrvatska-bosna.eu5.org. Pristupljeno 2021-10-05.
  2. ^ Tko je tko u NDH : Hrvatska 1941.-1945. Darko Stuparić. Zagreb: Minerva. 1997. ISBN 953-6377-03-9. OCLC 38358479.CS1 održavanje: others (link)
  3. ^ Kamberović, Husnija (2011). "Smrtne presude Vrhovnog suda Bosne i Hercegovine 1945. godine". Prilozi (40): 157–170. ISSN 0350-1159.