Alapai Veliki
| Alapaʻi Veliki | |
|---|---|
| Supružnik | Kamakaʻimoku |
| Djeca | Keaweopala Manono I |
| Otac | Kauaua |
| Majka | Kalanikauleleiaiwi |
| Rođenje | Nepoznat |
Alapaʻinuiakauaua (? - 1754), znan jednostavno kao Alapaʻi Nui ("Alapaʻi Veliki")[1] ili Alapaʻi I, bio je havajski vladar, kralj ostrva Havaji te prastric kralja Kamehamehe I Velikog.[2]
Postojala je i princeza Alapaiwahine, čije ime znači "žena-Alapaʻi".
Biografija
[uredi | uredi izvor]Alapaʻi je bio sin kraljice Kalanikauleleiaiwi, polunećak kralja Keaweikekahialiʻiokamokua i unuk kraljice Keakealaniwahine.[3]
Njegov otac je bio Kauaua, a brat mu se zvao Haae-a-Mahi. Imao je polusestru, Kekuʻiapoiwu I,[4] koja je bila kraljica Mauija.[5]
Nakon borbe svojih bratića Kalaninuiamamaa i Kalanija Kame Keeaumoku-nuija, Alapaʻi je uzurpirao vlast. Njegov nećak je bio kralj Mauija, Kahekili II.
Njegova nećakinja Kekuiapoiwa II spavala je sa Kahekilijem i Keōuom te je zatrudnjela.[6] Alapaʻi je htio ubiti njenog sina, ali nije uspio te se poslije pomirio sa nećakinjom i dopustio joj da na njegovom dvoru odgoji sina, budućeg kralja Kamehamehu.[7]
Brakovi
[uredi | uredi izvor]Alapaʻi je oženio ženu zvanu Keakakauhiwa. Njihov sin je bio Keaweopala.
Oženio je i svoju rodicu Kamakaʻimoku, sa kojom je imao kćerku Manono I.
Sa ženom zvanom Kamaua Alapaʻi je imao kćerku Kauwau i sina Mahiwu.
Njegova unuka je bila Julia Alapaʻi Kauwaʻa.
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ Patrick Vinton Kirch. How chiefs became kings: divine kingship and the rise of archaic states in ancient Hawai'i. 2010. Str. 107.
- ↑ Abraham Fornander (1880). An Account of the Polynesian Race: Its Origin and Migrations. Volumen br. 2. Ponovo objavila kompanija Charles E. Tuttle Company, 1969. str. 131–132.
- ↑ Edith Kawelohea McKinzie. Hawaiian Genealogies: Extracted from Hawaiian Language Newspapers.
- ↑ "Imaginary Portrait of Kalanikauleleiaiwi by Brook Kapukuniahi Parker". Luatechnologies.tumblr.com. 23. 2. 2012. Arhivirano s originala, 4. 3. 2016. Pristupljeno 30. 7. 2015.
- ↑ Robert Oaks. Hawai'i: A History of the Big Island. 2003. Str. 18.
- ↑ Funk & Wagnalls, 1919. The Literary Digest.
- ↑ Jane Silverman. The Young Paiea.