Abeceda

Primjerci fontova i jezika; autor slova William Caslon, iz Cyclopaedia (1728).

Abeceda ili alfabet je skup simbola koji se nazivaju slova za predstavljanje određenih glasova u govornom jeziku. Konkretno, slova uglavnom odgovaraju fonemima kao najmanjim zvučnim segmentima koji mogu razlikovati jednu riječ od druge u datom jeziku. Nisu svi sistemi pisanja predstavljali jezik na ovaj način: silabari dodjeljuju simbole izgovorenim slogovima, dok logogrami dodjeljuju simbole riječima, morfemima ili drugim semantičkim jedinicama.

Prva slova izmišljena su u Starom Egiptu kako bi služila kao pomoć u pisanju egipatskih hijeroglifa; leksikografi ih nazivaju egipatskim uniliteralnim znacima. Ovaj sistem se koristio do 5. vijeka n. e, i fundamentalno se razlikovao dodavanjem nagovještaja izgovora postojećim hijeroglifima koji ranije nisu nosili informacije o izgovoru. Kasnije su se ovi fonemski simboli počeli koristiti i za transkripciju stranih riječi. Prvo potpuno fonemsko pismo bilo je protosinaitsko pismo, koje također potiče od egipatskih hijeroglifa, a kasnije je modificirano da bi se stvorila feničanska abeceda. Fenički sistem se smatra prvim pravim alfabetom i krajnja je preteča mnogih modernih pisama, uključujući arapsko, ćirilično, grčko, hebrejsko, latinicu i moguće brahmansko.

Odgovarajuća slova u feničanskom alfabetu i latinici

Peter T. Daniels razlikuje prave abecede- koji koriste slova za predstavljanje i suglasnika i samoglasnika - od ebudžida i ebdžeda, kojima su potrebna samo slova za suglasnike. Ebdžedi uglavnom uopće nemaju indikatore samoglasnika, dok ih ebudžide predstavljaju dijakritičkim znakovima dodanim slovima. U ovom užem smislu, grčki alfabet je bio prvi pravi alfabet; prvobitno je izveden iz feničanskog alfabeta, koji je bio ebdžed.

Abecede obično imaju standardni redoslijed slova. To ih čini korisnim alatom u sortiranju, jer se riječi mogu navesti u dobro definisanom redoslijedu - obično poznatom kao abecedni redoslijed. To također znači da se slova mogu koristiti kao metoda "numerisanja" uređenih stavki. Neki sistemi pokazuju akrofoniju, fenomen gdje su slova dobila imena različita od njihovog izgovora. Sistemi s akrofonijom uključuju grčki, arapski, hebrejski i sirijski; sistemi bez nje uključuju latinicu.

Riječ abeceda dolazi od imena četiri prva slova latinskog alfabeta: a, be, ce i de (na latinskom jeziku ABECEDARIVS). Sinonim alfabet ima porijeklo u imenima slova alfa (α) i beta (β) koja su dva prva slova grčkog alfabeta.

Svaki jezik posjeduje vlastiti sistem za kodiranje koji može biti specifičan za samo taj jezik ili varijacija nekog drugog sistema. Tako naprimjer sve abecede koje se koriste u Zapadnoj Evropi vuku porijeklo od klasičnog latinskog alfabeta. S druge strane, i latinski alfabet i ćirilični alfabet vuku porijeklo od grčkog alfabeta koji je nastao od feničkog alfabeta.

• arapski alfabet
• armenski alfabet
• ćirilični alfabet
  • srpski alfabet
• fenički alfabet
• gruzijski alfabet
• grčki alfabet
• hebrejski alfabet
• latinski alfabet
  • bosanska abeceda
• tamilski alfabet

Također pogledajte

• Bukvar

Dodatna literatura

• Coulmas, Florian (1989). The Writing Systems of the World. Blackwell. ISBN 978-0-631-18028-9.
• Coulmas, Florian (1999). The Blackwell Encyclopedia of Writing Systems. doi:10.1002/9781118932667. ISBN 978-0-631-19446-0.
• Daniels, Peter T.; Bright, William (1996). The World's Writing Systems. Oxford University Press. ISBN 978-0-19-507993-7.
• Driver, Godfrey Rolles (1976). Semitic Writing (Schweich Lectures on Biblical Archaeology S (3rd izd.). Oxford University Press. ISBN 978-0-19-725917-7.
• Haarmann, Harald (2004). Geschichte der Schrift [History of Writing] (jezik: njemački) (2nd izd.). München: C. H. Beck. ISBN 978-3-406-47998-4.
• Hock, Hans Henrich; Joseph, Brian D. (2009). Language History, Language Change, and Language Relationship. doi:10.1515/9783110214307. ISBN 978-3-11-021842-8.
• Hoffman, Joel M. (2004). In the Beginning: A Short History of the Hebrew Language. NYU Press. ISBN 978-0-8147-3654-8.
• Logan, Robert K. (2004). The Alphabet Effect: A Media Ecology Understanding of the Making of Western Civilization. Hampton. ISBN 978-1-57273-523-1.
• McLuhan, Marshall; Logan, Robert K. (1977). "Alphabet, Mother of Invention". ETC: A Review of General Semantics. 34 (4): 373–383. JSTOR 42575278.
• Millard, A. R. (1986). "The Infancy of the Alphabet". World Archaeology. 17 (3): 390–398. doi:10.1080/00438243.1986.9979978. JSTOR 124703.
• Marc-Alain, Ouaknin; Josephine, Bacon (1999). Mysteries of the Alphabet: The Origins of Writing. Abbeville. ISBN 978-0-7892-0521-6.
• Powell, Barry B. (1991). Homer and the Origin of the Greek Alphabet. Cambridge University Press. ISBN 978-0-521-58907-9.
• ——— (2009). Writing: Theory and History of the Technology of Civilization. Oxford: Blackwell. ISBN 978-1-4051-6256-2.
• Sacks, David (2004). Letter Perfect: The Marvelous History of Our Alphabet from A to Z. Broadway. ISBN 978-0-7679-1173-3.
• Saggs, H. W. F. (1991). Civilization Before Greece and Rome. Yale University Press. ISBN 978-0-300-05031-8.

Zhou, Minglang (2003). Multilingualism in China. doi:10.1515/9783110924596. ISBN 978-3-11-017896-8.

Vanjski linkovi

• http://maternjijezik-tirol.net/cms/?page_id=20 Arhivirano 6. 11. 2012. na Wayback Machine
• Буквар: за основне школе у вилаjету босанском. 1867