Ali Hamenei
| Ali Hamenei | |
|---|---|
| 2. vrhovni vođa Irana | |
| Vrijeme na dužnosti 6. august 1989[a] – 28. februar 2026. | |
| Prethodnik | Ruholah Homeini |
| Nasljednik | Modžtaba Hamenei |
| 3. predsjednik Irana | |
| Vrijeme na dužnosti 9. oktobar 1981 – 16. august 1989. | |
| Prethodnik | Muhamed-Ali Radžai |
| Nasljednik | Akbar Hašemi Rafsandžani |
| Lični podaci | |
| Rođenje | 19. april 1939. Mašhad, Iran |
| Smrt | 28. februar 2026 (86 godina) Teheran, Iran |
| Politička stranka | Nezavisan (1989–2026) |
| Supružnik | Mansoureh Khojasteh Bagherzadeh (v. 1964) |
| Djeca | 6 |
| Vjera | Islam |
| Potpis | ![]() |
Ali Hosseini Hamenei (perz. علی خامنهای ; azer. Əli Xameneyi; 19. april 1939 – 28. februar 2026) bio je iranski klerik, političar i vrhovni vođa Irana od 1989. do svog atentata 2026. Prethodno je bio predsjednik Irana od 1981. do 1989. Njegov mandat vrhovnog vođe, koji je trajao 36 godina i šest mjeseci, činio ga je najdugovječnijim šefom države na Bliskom istoku i najdugovječnijim iranskim liderom od šaha Muhameda Reze Pahlavija.
Rođen u porodici Hamenei, studirao je u hawzi u rodnom Mašhadu, da bi se nastanio u Qomu 1958. gdje je pohađao časove Ruholaha Homeinija. Hamenei se uključio u opoziciju protiv Muhameda Reze Pahlavija, i hapšen je šest puta prije nego što ga je šahov režim prognao na tri godine. Hamenei je bio jedna od najistaknutijih ličnosti u Iranskoj revoluciji 1978–1979, i nakon njenog uspjeha, obavljao je mnoge funkcije u novoosnovanoj Islamskoj Republici Iran. Nakon revolucije, bio je meta pokušaja atentata u kojem mu je paralizirana desna ruka. Izrael je nastavio prijetnje atentatom Hameneiju. Hamenei je bio treći predsjednik Irana od 1981. do 1989. tokom Iransko-iračkog rata, kada je također razvio bliske veze s Korpusom islamske revolucionarne garde (IRGC). Nakon Homeinijeve smrti 1989. godine, Hameneija je za vrhovnog vođu izabrala Skupština stručnjaka.
Kao vrhovni vođa, Hamenei je podržao iranski nuklearni program za civilnu upotrebu, a istovremeno je izdao fetvu kojom se zabranila proizvodnja oružja za masovno uništenje. Favorizirao je ekonomsku privatizaciju državnih industrija i, s rezervama nafte i plina, transformisao je Iran u "energetsku supersilu". Njegova vanjska politika bila je usmjerena na šiitski islamizam i izvoz iranske revolucije. Hamenei je odigrao ključnu ulogu u razvoju Korpusa islamske revolucionarne garde (IRGC), transformišući ga u primarni alat za domaću kontrolu i regionalni utjecaj.[1] Pod Hameneijem Iran je podržavao koaliciju "Osovine otpora" u sirijskom građanskom ratu, ratu u Iraku, jemenskom građanskom ratu i ratu u Gazi, kao i Rusiju tokom rusko-ukrajinskog rata. Kao žestoki kritičar Izraela i cionizma, Hamenei je podržao Palestince u izraelsko-palestinskom sukobu; njegova retorika uključivala je pozive na uništenje Izraela i antisemitske trope. Pod Hameneijem Iran je bio uključen u posredničke ratove s Izraelom i Saudijskom Arabijom; tenzije s Izraelom eskalirale su u 12-dnevni oružani sukob 2025. Dana 28. februara 2026. godine, Hamenei je ubijen u novim izraelsko-američkim napadima na Iran, kada mu je sjedište u Teheranu uništeno tokom prvog dana operacije.[2]
Poznat kao pragmatični tvrdolinijaš, Hamenei je marginaliziraoljevičarske frakcije, umjerene klerike i političke disidente, povremeno ublažavajući ograničenja kada su stabilnost ili legitimnost režima bili ugroženi, ili suočeni s protestima. Njegovo vodstvo bilo je blisko povezano sa širenjem militarizacije države i konsolidacijom moći unutar ureda Vrhovnog vođe.[1] Novinari, blogeri i druge osobe su u Iranu izvedene pred sud zbog optužbi za vrijeđanje Hameneija, često u kombinaciji s optužbama za bogohuljenje. Njihove kazne su uključivale bičevanje i zatvor; neki od njih su umrli u pritvoru. Bio je poznat i pod titulom ajatollah i smatrao se jednim od vodećih šiitskih muslimanskih klera u svijetu. Hameneijevi kritičari su ga smatrali represivnim despotom odgovornim za represiju, masovna ubistva i druga djela nepravde.
Javna diplomatija
[uredi | uredi izvor]U februaru 2011. godine, Hamenei je podržao egipatski ustanak protiv njihove vlade, opisujući ga kao islamsko buđenje umjesto Arapskog proljeća. Pokušavajući komunicirati s arapskim narodom, obraćao se egipatskim demonstrantima na arapskom iako mu je maternji jezik perzijski. je podržao egipatski ustanak protiv njihove vlade, opisujući ga kao islamsko buđenje umjesto Arapskog proljeća. Pokušavajući komunicirati s arapskim narodom, obraćao se egipatskim demonstrantima na arapskom iako mu je maternji jezik perzijski. Kasnije, na konferencijama "Islamsko buđenje" održanim u Teheranu, Hamenei je pohvalio muslimansku omladinu Tunisa, Libije, Egipta, Jemena i Bahreina za ono što je opisao kao islamsko buđenje. Također je uporedio ove događaje s islamskom revolucijom u Iranu tokom svog govora za Nowruz 2011.[3] Veliki protesti protiv iranskog režima su također izbili širom Irana 2011. Hamenei je 2024. godine napisao otvoreno pismo američkim studentima, što je izazvalo oštru reakciju SAD-a. U pismu je američke studente koji protestuju protiv Izraela opisao kao novu granu Osovine otpora,[4][5][6] te ih pozvao da se upoznaju s Kur'anom.[7]
Privatni život
[uredi | uredi izvor]Hamenei je rođen 19. aprila 1939. u porodici oca Azera i majke Perzijanke iz Jazda. Školovan je za prevodioca i služi se perzijskim, azerskim, arapskim i engleskim jezikom. Bio je oženjen i imao je šestero djece.
Napomene
[uredi | uredi izvor]- ↑ Privremeno: 4. juni – 6. august 1989.
Reference
[uredi | uredi izvor]- 1 2 "Ali Khamenei", (2024) [2001], Encyclopædia Britannica.
- ↑ "Ayatollah Khamenei, who battled the US and Israel for decades as Iran's supreme leader, has been killed" (jezik: engleski). CNN. 28. 2. 2026. Pristupljeno 1. 3. 2026.
- ↑ Sadiki 2014, str. 534
- ↑ Ostovar, Afshon (2016). Vanguard of the Imam - Religion, Politics, and Iran's Revolutionary Guards. Oxford University Press. str. 227. ISBN 9780199387892.
- ↑ "What is Iran's so-called Axis of Resistance?" (jezik: engleski). ABC News. 3. 10. 2024. Pristupljeno 4. 1. 2025.
- ↑ "Who is Iran's Ayatollah Ali Khamenei - and why does he matter?". middleeasteye.net (jezik: engleski). Pristupljeno 4. 1. 2025.
- ↑ "Using antisemitic trope, Khamenei welcomes US student protesters to "Resistance Front"" (jezik: engleski). The Times of Israel. 30. 5. 2024.

