Alligatoridae

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Alligatoridae
Raspon fosila: Kreda, prije 83 miliona godina – Sadašnjost,[1]
Aligator
Sistematika
CarstvoAnimalia
KoljenoChordata
RazredSauropsida
RedCrocodilia
PorodicaAlligatoridae
Rodovi

Porodica Alligatoridae iz reda Crocodylia obuhvata aligatore and kajmane.

Filogenija[uredi | uredi izvor]

Potkoljenica A. olseni
Fosil Alligator prenasalis

Natporodica Alligatoroidea uključuje sve krokodile (fosilne i postojeće) koji su bliskiji s američkim aligatorom nego sa nilskim krokodilom ili gavijalom.[2]

Smatra se da se ova natporodica odvojila od loze krokodila-gavijala u kasnoj kredi, prije oko 87 miliona godina.[3][4] Leidyosuchus iz Albete je najraniji poznati rod. Fosilni aligatoroidi pronađeni su u cijeloj Evroaziji, kao i kopnenim mostovima preko sjevernog Atlantika i Beringovog moreuza koji su povezivali Sjevernu Ameriku s Evroazijom tokom kredinih perooda, paleogena i neogena. Aligatori i kajmani podijelili su se u Sjevernoj Americi tokom ranog tercijara ili kasne krede (prije oko 53 miliona[4] do prije oko 65 miliona godina [3]) a potonji je u Južnu Ameriku stigao u paleogenu, prije zatvaranja Panamske prevlake tokom neogenskog perioda. Kineski aligator se odvojio od američkog prije otprilike 33 miliona godina [4] i vjerovatno je potekao iz loze koja je prešla Beringov kopneni most za vrijeme neogena. Moderni američki aligator dobro je zastupljen u fosilnim zapisima pleistocena.[5] Aligatorov puni mitohondrijski genom sekvenciran je 1990-ih.[6] Cijeli genom, objavljen 2014. godine, sugerira da je aligator evoluirao mnogo sporije od sisara i ptica.[7]

Pravi aligatori[uredi | uredi izvor]

Loza, uključujući prave aligatore (Alligatorinae), javlja se u fluvijalnim naslagama doba gornje krede u Evropi, gdje nisu izumrli do pliocenskog doba. Prave aligatore danas predstavljaju dvije vrste, A. mississippiensis u jugoistočnom dijelu Sjedinjenih Država, koji može narasti na 4,6  m i težiti 453 kg[8] i mali Alligator sinensis (kineski aligator u rijeci Jangce, u Kini, raste u prosjeku do 1,5 m. Njihovo ime potječe od španskog el lagarto, što znači gušter.

Kajmani[uredi | uredi izvor]

U Srednjoj i Južnoj Americi, porodica aligatora predstavljena je sa šest vrsta potporodice Caimaninae, koje se razlikuju od aligatora po odsustvu koštanog septuma između nosnica, a imaju trbušni oklop sastavljen od preklapajućih koštanih skuta, od kojih je svaka sastavljena od dva dijela spojena šavom. Pored tri vrste u rodu Caiman, opisani su glatki kajmani u rodu Paleosuchus i crni kajman u rodu Melanosuchus. Kajmani imaju tendenciju da budu pokretljiviji i sličniji krokodilu i imaju duže, oštrije zube od aligatora.[9]

C. crocodilus, spektakularni kajman, ima najširu rasprostranjenost, od južnog Meksika do sjeverne polovine Argentine, a naraste do skromne veličine oko 2,2 m. Najveći je skoro ugroženi Melanosuchus niger, jacaré-açu ili veliki ili crni kajman u slivu Amazona. Crni kajmani narastu do 16,5 stopa, sa najvećom zabilježenom veličinom 5,79 m. Crni kajman i američki aligator jedini su članovi porodice aligatora koji predstavljaju jednaku opasnost za ljude kao i veće vrste porodice krokodila.

Iako kajmani nisu detaljno proučavani, zna se da su njihovi ciklusi parenja (za koje se ranije smatralo da su spontani ili cjelogodišnji) povezani s kišnim ciklusima i vodostajem rijeka, što povećava šanse za preživljavanje njihovih potomaka.

Taksonomija[uredi | uredi izvor]

Aligatorsko gnijezdo u Everglades National Parku, Florida, SAD
Glav naočalastog kajmana
Crni kajman, Jauaperi River, Amazonija

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Family Alligatoridae (Alligators and Caiman) Archived 2016-03-04 na Wayback Machine University of Bristol. Quote:"The Alligatoridae appears in the Upper Cretaceous while the genus Alligator first occurs in the Oligocene."
  2. ^ Brochu, Christopher A. (2003). "Phylogenetic approaches toward crocodylian history" (PDF). Annual Review of Earth and Planetary Sciences. 31 (31): 357–97. Bibcode:2003AREPS..31..357B. doi:10.1146/annurev.earth.31.100901.141308.[trajno mrtav link]
  3. ^ a b Oaks, J.R. (2011). "A time-calibrated species tree of Crocodylia reveals a recent radiation of the true crocodiles". Evolution. 65 (11): 3285–3297. doi:10.1111/j.1558-5646.2011.01373.x. PMID 22023592. S2CID 7254442.
  4. ^ a b c Pan, T.; Miao, J.-S.; Zhang, H.-B.; Yan, P.; Lee, P.-S.; Jiang, X.-Y.; Ouyang, J.-H.; Deng, Y.-P.; Zhang, B.-W.; Wu, X.-B. (2020). "Near-complete phylogeny of extant Crocodylia (Reptilia) using mitogenome-based data". Zoological Journal of the Linnean Society. 191 (4): 1075–1089. doi:10.1093/zoolinnean/zlaa074.
  5. ^ Brochu, Christopher A. (1999). "Phylogenetics, Taxonomy, and Historical Biogeography of Alligatoroidea". Society of Vertebrate Paleontology Memoir. 6: 9–100. doi:10.2307/3889340. JSTOR 3889340.
  6. ^ Janke, A.; Arnason, U. (1997). "The complete mitochondrial genome of Alligator mississippiensis and the separation between recent archosauria (birds and crocodiles)". Molecular Biology and Evolution. 14 (12): 1266–72. doi:10.1093/oxfordjournals.molbev.a025736. PMID 9402737.
  7. ^ Green RE, Braun EL, Armstrong J, Earl D, Nguyen N, Hickey G, Vandewege MW, St John JA, Capella-Gutiérrez S, Castoe TA, Kern C, Fujita MK, Opazo JC, Jurka J, Kojima KK, Caballero J, Hubley RM, Smit AF, Platt RN, Lavoie CA, Ramakodi MP, Finger JW, Suh A, Isberg SR, Miles L, Chong AY, Jaratlerdsiri W, Gongora J, Moran C, Iriarte A, McCormack J, Burgess SC, Edwards SV, Lyons E, Williams C, Breen M, Howard JT, Gresham CR, Peterson DG, Schmitz J, Pollock DD, Haussler D, Triplett EW, Zhang G, Irie N, Jarvis ED, Brochu CA, Schmidt CJ, McCarthy FM, Faircloth BC, Hoffmann FG, Glenn TC, Gabaldón T, Paten B, Ray DA (2014). "Three crocodilian genomes reveal ancestral patterns of evolution among archosaurs". Science. 346 (6215): 1254449. doi:10.1126/science.1254449. PMC 4386873. PMID 25504731.
  8. ^ "American alligator". animals.nationalgeographic.com. National Geographic Society.
  9. ^ Guggisberg, C.A.W. (1972). Crocodiles: Their Natural History, Folklore, and Conservation. str. 195. ISBN 978-0-7153-5272-4.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]

Šablon:Crocodilia