Idi na sadržaj

Alpsko skijanje

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Alpska skijašica)
Skijaš
Alpsko skijanje na Bariloche (Argentina)

Alpsko skijanje je vrlo raširen način skijanja na planinskim padinama prekrivenim snijegom.[1]

Ime je dobilo po Alpama, planinskom gorju u Evropi gdje je tradicija takvog načina skijanja i začeta. Iako je alpsko skijanje danas rašireno u cijelom svijetu i na svim kontinentima, naziv se zadržao do danas. Ovaj vid skijanja vrlo je raširen vid rekreacije ali i jedan od standardnih olimpijski sportova na zimskim Olimpijskim igrama.[2]

Tehnike[uredi | uredi izvor]

Kroz historiju su se tehnike alpskog skijanja često značajno mijenjale. Razloga za te promjene bilo je više, osim same domišljatosti pojedinih učitelja skijanja i tehnološki napredak materijala, oblika i funkcionalnosti skijaške opreme, nivo uređenosti staza, itd.

Prva poznata alpska tehnika je Lilefender, a dobila je ime po gradu Lilenfeldu. Riječ je o tehnici skijanja pomoću jednog dugačkog štapa, kod kojeg skijaš zabada štap u središte zavoja te se zatim oko njega rotira i na taj način određuje smjer skretanja. Kasnije su skijaši vrlo brzo usvojili korištenje dva kraća štapa a ne jednog dugačkog.

Puno je širu primjenu doživjela tzv. Alberg tehnika koju je ranih godina 20. vijeka prezentirao austrijanac Hannes Schneider, a poznata je i kao tehnika plužne kristijanije. Valja istaknuti i norvežanina Sondre Norheima, koji je konstruirao skijaški vez koji je omogućio bolje upravljanje skijom, i to tehnikom koja se danas naziva telemark. Daljni napredak tehnologije, posebno kvaliteta skija i njihovih rubnika, omogućile su modernije alpske tehnike kao što su prestupna tehnika te carving (čitaj karving, od engleskog naziva carving). Danas u natjecateljskom i rekreativnom alpskom skijanju preovladavaju carving, te kod manjeg broja skijaša prestupna tehnika.

Discipline[uredi | uredi izvor]

Alpske natjecateljske skijaške discipline su: slalom, veleslalom, spust, super-veleslalom, alpska kombinacija i paralelna natjecanja. Neslužbeno bi ih mogli kategorizirati na tehničke (slalom i veleslalom) i brzinske (spust i super-veleslalom) discipline.

Najvažnije takmičenje u alpskom skijanju je ono koje se odvija na zimskim Olimpijskim igrama. Svake godine se vrhunski skijaši natječu na natjecanjima Svjetskog kupa pod patronatom Međunarodne skijaške federacije (FIS), koja organizira i niz utrka nižeg nivoa. U ne-olimpijskoj godini skijaši se okupe na Svjetskim prvenstvima.

Pripreme skijaša[uredi | uredi izvor]

Cilj kondicionog treninga skijaša prvenstveno je usmjeren na razvijanje morfoloških, motoričkih i funkcionalnih sposobnosti te na održavanju maksimalnog nivoa treniranosti pred samo takmičenje.

Sam trening nastao je na temelju međusobne povezanosti trenera i praktičnog iskustva s jedne, te stručnjaka u području sporta i medicine s druge strane.

Zamišljen je tako da se lakši nivo vježbi nadopunjuje kompleksnim. Za uspješnost treninga u skijanju od izuzetne važnosti je da bude pogodan i izvodiv u svim dijelovima godišnjeg ciklusa, te da na kraju dovede do adekvatne pripreme lokomotornog aparata skijaša za takmičarsku sezonu.

Na planiranju, programiranju i realiziranju trenažnog procesa rade timovi visoko kvalificiranih stručnjaka u opremljenim institutima i sportskim objektima sa izuzetno dobro motiviranim sportistima. Dodatno se ovaj posao usložnjava ako trenažni proces i takmičenje ovisi od faktora na koje se ne može mnogo uticati (meteo prilike) kao i vanjske sile (sila trenja otpora, centrifugalne i centripetalne sile, zatim otpor snijega i dr ). Svi ovi faktori su jako bitni jer značajno otežavaju trenažni proces, naročito u tehničko taktičkom smislu. Rijetki su takmičari koji voze sve discipline a to se ogleda i zbog različite pripreme za tehničke i brze discipline.

Osim skijaške tehnike specifičnih kondicionih treninga u pripremnom periodu skijaši se bave još i atletikom, gimnastikom, plivanjem i dr.

Trening profesionalnog skijaša odvija se kroz plan i program bez kojeg je rad nezamisljiv. Plan i program se sastoji iz:

a) Analiza protekle takmičarske sezone,

b) Plana treninga za pripremni period,

c) Plana treninga za predtakmičarski period i

d) Početaka takmičarske sezone.

Poznati alpski skijaši[uredi | uredi izvor]

Velik je broj poznatih skijaša koji su kroz historiju dominirali alpskim natjecanjima. Često se kao najbolji skijaši svih vremena ističu Ingemar Stenmark, Alberto Tomba, u Hrvatskoj Janica i Ivica Kostelić te brojni drugi.

Organizacije u alpskom skijanju[uredi | uredi izvor]

Sva pravila te organizacija i kontrola skijaških natjecanja su pod upravljanjem Međunarodne skijaške federacije (FIS) sa sjedištem u Bernu (Švicarska).

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]


Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Understanding the Different Types of Skiing".
  2. ^ "Alpine-Skiing".