Američka akademija umjetnosti i nauka
| Američka akademija umjetnosti i nauka | |
|---|---|
| The American Academy of Arts and Sciences | |
| Skraćenica | AAAS |
| Datum osnivanja | 4. maj 1780 |
| Vrsta | Počasno društvo i nezavisni istraživački centar |
| Status | Aktivna |
| Glavno sjedište | Cambridge, Massachusetts, SAD 42°22′51″N 71°6′37″W / 42.38083°N 71.11028°W |
| Članstvo | više od 5.700 aktivnih članova |
| Jezik | Engleski |
| Predsjednica | Laurie L. Patton[1] |
| Veb-sajt | amacad |
Američka akademija nauka i umjetnosti (engleski: American Academy of Arts and Sciences; skraćeno Akademija) jedno je od najstarijih naučnih društava u Sjedinjenim Američkim Državama. Osnovali su je 1780, tokom Američke revolucije, John Adams, John Hancock, James Bowdoin,[2] Andrew Oliver i drugi očevi osnivači Sjedinjenih Američkih Država.[3] Sjedište organizacije nalazi se u Cambridgeu u saveznoj državi Massachusetts.
Članovi Akademije biraju se na osnovu postupka koji uključuje nominaciju, razmatranje kandidature i izbor.[4] Tromjesečni časopis Akademije, Dædalus, izdaje MIT Press u ime ove organizacije,[5] a od januara 2021. dostupan je u otvorenom pristupu.[6] Akademija također provodi multidisciplinarna istraživanja u oblasti javnih politika.[7]
Od januara 2025. predsjednica Akademije je Laurie L. Patton.[8]
Historija
[uredi | uredi izvor]Zakonodavno tijelo Massachusettsa osnovalo je Akademiju 4. maja 1780, dodijelivši joj povelju s ciljem "da se unaprijedi svaka umjetnost i nauka koja može doprinijeti interesu, časti, dostojanstvu i sreći slobodnog, nezavisnog i čestitog naroda".[9][10] Akademiju su osnovala 62 člana osnivača, među kojima su bili istaknuti predstavnici političkog, stručnog i privrednog života savezne države. Prva grupa novoizabranih članova, izabrana 1781, uključivala je Benjamina Franklina i Georgea Washingtona, kao i nekoliko međunarodnih počasnih članova. Prvi svezak publikacije Memoirs objavljen je 1785, a Proceedings je počeo izlaziti 1846. Tokom 1950-ih Akademija je počela izdavati časopis Daedalus, čime je naglasila svoju posvećenost širem intelektualnom i društveno usmjerenom programu.[11]
Od druge polovine 20. vijeka nezavisna istraživanja postala su jedno od glavnih područja djelovanja Akademije. Krajem 1950-ih kontrola naoružanja postala je jedno od njenih prepoznatljivih područja rada. Akademija je također odigrala ključnu ulogu u osnivanju Nacionalnog centra za humanističke nauke u Sjevernoj Carolini. Krajem 1990-ih usvojila je novi strateški plan usmjeren na četiri glavne oblasti: nauku, tehnologiju i globalnu sigurnost; socijalnu politiku i obrazovanje; humanističke nauke i kulturu; te obrazovanje. U saradnji s Univerzitetom Harvard Akademija je 2002. pokrenula program za gostujuće istraživače. Više od 75 akademskih institucija iz Sjedinjenih Američkih Država pridružilo se Akademiji u svojstvu partnerskih članica radi podrške ovom programu i drugim inicijativama.[12]
Tokom svog postojanja Akademija je ustanovila više nagrada i priznanja,[13] a gostujućim istraživačima redovno dodjeljuje stipendije i omogućava istraživačke boravke.[14]
U julu 2013 dnevni list The Boston Globe objavio je da je tadašnja predsjednica Leslie Berlowitz krivotvorila svoje kvalifikacije, tvrdeći da posjeduje doktorat, te da je neprimjereno postupala prema zaposlenicima.[15] Berlowitz je nakon toga podnijela ostavku.[16][17]
Projekti
[uredi | uredi izvor]Indikatori humanističkih nauka
[uredi | uredi izvor]Indikatori humanističkih nauka predstavljaju projekat Akademije koji istraživačima, kreatorima javnih politika, univerzitetima, fondacijama, muzejima, bibliotekama, vijećima za humanističke nauke i drugim javnim ustanovama pruža statističke podatke i analitičke alate. Njihova svrha je omogućiti odgovore na ključna pitanja o osnovnom i srednjem obrazovanju u oblasti humanističkih nauka, dodiplomskom i postdiplomskom obrazovanju, radnoj snazi u ovom sektoru, obimu i izvorima finansiranja programa, javnom razumijevanju i utjecaju humanističkih nauka, kao i drugim temama značajnim za ovu oblast.[18][19][20][21] Projekat je razvijen po uzoru na publikaciju Science and Engineering Indicators, koju svake dvije godine, na zahtjev Kongresa Sjedinjenih Američkih Država, objavljuje Nacionalni odbor za nauku.
Članstvo
[uredi | uredi izvor]Osnivači
[uredi | uredi izvor]Sljedeće osobe bile su među osnivačima Akademije i potpisnicima njene osnivačke povelje:
Osnivači
[uredi | uredi izvor]- John Adams
- Samuel Adams
- John Bacon
- James Bowdoin
- Charles Chauncy
- John Clarke
- David Cobb
- Samuel Cooper
- Nathan Cushing
- Thomas Cushing
- William Cushing
- Tristram Dalton
- Francis Dana
- Samuel Deane
- Perez Fobes
- Caleb Gannett
- Henry Gardner
- Benjamin Guild
- John Hancock
- Joseph Hawley
- Edward Augustus Holyoke
- Ebenezer Hunt
- Jonathan Jackson
- Charles Jarvis
- Samuel Langdon
- Levi Lincoln
- Daniel Little
- Elijah Lothrup
- John Lowell
- Samuel Mather
- Samuel Moody
- Andrew Oliver
- Joseph Orne
- Theodore Parsons
- George Partridge
- Robert Treat Paine
- Phillips Payson
- Samuel Phillips
- John Pickering
- Oliver Prescott
- Zedekiah Sanger
- Nathaniel Peaslee Sargeant
- Micajah Sawyer
- Theodore Sedgwick
- William Sever
- David Sewall
- Stephen Sewall
- John Sprague
- Ebenezer Storer
- Caleb Strong
- James Sullivan
- John Bernard Sweat
- Nathaniel Tracy
- Cotton Tufts
- James Warren
- Samuel West
- Edward Wigglesworth
- Joseph Willard
- Abraham Williams
- Nehemiah Williams
- Samuel Williams
- James Winthrop
Istaknuti članovi
[uredi | uredi izvor]Od osnivanja Akademije, njene članove predlažu i biraju njihove stručni kolege. Među članovima Akademije nisu bili samo naučnici i istraživači, već i pisci, umjetnici, kao i predstavnici različitih profesija i javnog života. Tokom historije Akademije izabrano je više od 10.000 članova. Među istaknutim članovima nalaze se:
Akademija je također imala veliki broj međunarodnih počasnih članova, među kojima su bili:
- José Antonio Pantoja Hernández
- Albert Einstein[22]
- Leonhard Euler
- Marquis de Lafayette
- Alexander von Humboldt
- Leopold von Ranke
- Charles Darwin
- Carl Friedrich Gauss
- Otto Hahn
- Jawaharlal Nehru
- Pablo Picasso
- Liu Guosong
- Lucian Michael Freud
- Luis Buñuel
- Galina Ulanova
- Werner Heisenberg
- Alec Guinness
- Ngozi Okonjo-Iweala
- Menahem Yaari
- Yitzhak Apeloig
- Zvi Galil
- Haim Harari
- Sebastião Salgado
Astronomkinja Maria Mitchell bila je prva žena izabrana u Akademiju 1848.[23]
Ukupan broj izabranih članova od osnivanja do danas prešao je 15.380, od kojih je trenutno više od 5.400 živih redovnih i međunarodnih počasnih članova.[24] Među članovima Akademije nalazi se više od 250 dobitnika Nobelove nagrade i više od 100 dobitnika Pulitzerove nagrade.[25][26]
Sljedeća tabela prikazuje institucije koje su povezane s najmanje 300 članova Akademije.[24]
| Institucija | Članovi (1780–2021) |
|---|---|
| Harvard | 1.406 |
| MIT | 611 |
| Yale | 433 |
| Berkeley | 425 |
| Stanford | 404 |
| Chicago | 367 |
| Columbia | 344 |
| Princeton | 322 |
Razredi i specijalnosti
[uredi | uredi izvor]Od 2023. godine članstvo Akademije podijeljeno je u pet razreda i trideset specijalnosti.[27]
Razred I – Matematičke i fizičke nauke
- Oblast 1. Matematika, primijenjena matematika i statistika
- Oblast 2. Fizika
- Oblast 3. Hemija
- Oblast 4. Astronomija, astrofizika i nauke o Zemlji
- Oblast 5. Inženjerstvo i tehnologija
- Oblast 6. Računarstvo
Razred II – Biološke nauke
- Oblast 1. Biohemija, biofizika i molekularna biologija
- Oblast 2. Ćelijska i razvojna biologija
- Oblast 3. Neuronauka
- Oblast 4. Evolucija i ekologija
- Oblast 5. Medicinske nauke
Razred III – Društvene i bihevioralne nauke
- Oblast 1. Psihološke nauke
- Oblast 2. Ekonomija
- Oblast 3. Političke nauke
- Oblast 4. Pravo
- Oblast 5. Arheologija i antropologija
- Oblast 6. Sociologija, demografija i geografija
- Oblast 7. Obrazovanje
Razred IV – Umjetnost i humanističke nauke
- Oblast 1. Filozofija
- Oblast 2. Historija
- Oblast 3. Književnost i jezičke studije
- Oblast 4. Književnost
- Oblast 5. Vizuelne umjetnosti
- Oblast 6. Izvođačke umjetnosti
- Oblast 7. Religijske studije
Razred V – Javne djelatnosti, poslovanje i upravljanje
- Oblast 1. Novinarstvo, mediji i komunikacije
- Oblast 2. Poslovno, korporativno i filantropsko rukovođenje
- Oblast 3. Obrazovno i akademsko rukovođenje
- Oblast 4. Javne djelatnosti i javne politike
- Oblast 5. Naučno, kulturno i neprofitno rukovođenje
Predsjednici Akademije od 1780.
[uredi | uredi izvor]- 1780–1790 James Bowdoin
- 1791–1814 John Adams
- 1814–1820 Edward Augustus Holyoke
- 1820–1829 John Quincy Adams
- 1829–1838 Nathaniel Bowditch
- 1838–1839 James Jackson
- 1839–1846 John Pickering
- 1846–1863 Jacob Bigelow
- 1863–1873 Asa Gray
- 1873–1880 Charles Francis Adams
- 1880–1892 Joseph Lovering
- 1892–1894 Josiah Parsons Cooke
- 1894–1903 Alexander Agassiz
- 1903–1908 William Watson Goodwin
- 1908–1915 John Trowbridge
- 1915–1917 Henry Pickering Walcott
- 1917–1919 Charles Pickering Bowditch
- 1919–1921 Theodore William Richards
- 1921–1924 George Foot Moore
- 1924–1927 Theodore Lyman
- 1927–1931 Edwin Bidwell Wilson
- 1931–1933 Jeremiah D. M. Ford
- 1933–1935 George Howard Parker
- 1935–1937 Roscoe Pound
- 1937–1939 Dugald C. Jackson
- 1939–1944 Harlow Shapley
- 1944–1951 Howard Mumford Jones
- 1951–1954 Edwin Herbert Land
- 1954–1957 John Ely Burchard
- 1957–1961 Kirtley Fletcher Mather
- 1961–1964 Hudson Hoagland
- 1964–1967 Paul A. Freund
- 1967–1971 Talcott Parsons
- 1971–1976 Harvey Brooks
- 1976–1979 Victor Frederick Weisskopf
- 1979–1982 Milton Katz
- 1982–1986 Herman Feshbach
- 1986–1989 Edward Hirsch Levi
- 1989–1994 Leo Beranek
- 1994–1997 Jaroslav Pelikan
- 1997–2000 Daniel C. Tosteson
- 2000–2001 James O. Freedman
- 2001–2006 Patricia Meyer Spacks
- 2006–2009 Emilio Bizzi
- 2010–2013 Leslie C. Berlowitz
- 2014–2018 Jonathan Fanton
- 2019–2024 David W. Oxtoby
- 2025–danas Laurie L. Patton
Također pogledajte
[uredi | uredi izvor]Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ "Dr. Laurie L. Patton". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ Kershaw, G. E. (2015). "American Academy of Arts and Sciences". u Spencer, Mark G. (ured.). The Bloomsbury Encyclopedia of the American Enlightenment (jezik: engleski). 1 (reprint izd.). Bloomsbury Academic. ISBN 978-0-8264-7969-3. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ Reinstein, Gila (2004). "Yale Faculty Named to American Academy of Arts and Sciences" (jezik: engleski). Yale University. Arhivirano s originala, 18. 9. 2016. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Academy Bylaws" (jezik: engleski). American Academy of Arts & Sciences. Arhivirano s originala, 2. 6. 2017. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "About the Academy" (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Arhivirano s originala, 2. 9. 2012. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Dædalus, Journal of the American Academy of Arts & Sciences, reaches expanded audiences through open access" (jezik: engleski). MIT Press. 16. 11. 2022. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Our Work". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Announcing Laurie L. Patton as the Next President of the Academy". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. 2024. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "About the Academy". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "A Statement from the Board of Directors - April 2025". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. 2025. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "American Academy of Arts and Sciences". Encyclopedia.com (jezik: engleski). HighBeam Research. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ Spacks, Patricia Meyer (2014). "A View of the Visiting Scholars". American Academy of Arts & Sciences Bulletin (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. 67 (2): 36–39. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Prizes". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Fellowships". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ Wallack, Todd (2013). "Leader of Cambridge's prestigious Academy of Arts and Sciences inflated resume, falsely claiming doctorate". The Boston Globe (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Embattled head of American Academy of Arts and Sciences resigns after questions about resume". Boston.com (jezik: engleski). 2013. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Academy loses a tireless advocate of arts, sciences – Letters". The Boston Globe (jezik: engleski). 2013. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Humanities Indicators". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ Howard, Jennifer (2009). "First National Picture of Trends in the Humanities Is Unveiled". The Chronicle of Higher Education (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ Flaherty, Colleen (2013). "A New Humanities Report Card". Inside Higher Ed (jezik: engleski). Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "The State of the Humanities: Funding 2014" (PDF) (jezik: engleski). Humanities Indicators. 2014. Arhivirano s originala (PDF), 25. august 2019. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Albert Einstein". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "Maria Mitchell". sheisanastronomer.org (jezik: engleski). She Is An Astronomer. Arhivirano s originala, 9. 7. 2026. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- 1 2 "Member Directory". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts & Sciences. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "American Academy of Arts and Sciences to induct 231st Class of Members". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts and Sciences. 27. 9. 2011. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "New Members Elected in 2026: Fitting Recognition of America's 250th". amacad.org (jezik: engleski). American Academy of Arts & Sciences. 22. april 2026. Pristupljeno 9. 7. 2026.
- ↑ "New Members Elected in 2023". American Academy of Arts & Sciences. Arhivirano s originala, 22. 4. 2023. Pristupljeno 24. 4. 2023.
Vanjski linkovi
[uredi | uredi izvor]- Službena stranica
- Memoirs of the American Academy of Arts and Sciences, 1783–1957 (sv. 1 – sv. 24) na JSTOR-u (otvoreni pristup)]
- Proceedings of the American Academy of Arts and Sciences, sv. 1 (1846) – sv. 57 (1922) na platformi Biodiversity Heritage Library (otvoreni pristup)]