Američki učenjak

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu

Američki učenjak je bio govor koji je održao američki filozof Ralf Emerson 1837. godine Fi beta kapa društvu u Cambridge, Massachusetts-u. Pozvan je da održi govor radi svog fundamentalnog djela Priroda, koje je izdato godinu dana ranije u kojem je on američkom, historijski mladom društvu, dao novi pogled na svijet. Američko društvo je još uvijek bilo pod velikim evropskim uticajem i 60 godina nakon proglašenja nezavisnosti, i Emerson je, po prvi put u historiji te zemlje, obezbjedio putokaz kako da se oslobode tog stranog vela i stvore novi, američki, identitet. Oliver Wendell Holmes, Sr. je proglasio ovaj govor američkom "intelektualnom deklaracijom nezavisnosti".

Postoji nekoliko glavnih tačaka koje oformljavaju ovu viziju:

  • "Jedan čovjek" (One Man) je jedinstvo čitavog društva koje radi zajedno međusobno se pomažući, gdje jedan dio nije nimalo važniji od drugog.
    • Ljudi sebe trebaju vidjeti kao dio cjeline, ključne čitavom društvu. On kaže: "Čovjek nije famer, niti profesor, niti inženjer, on je sve."
  • "Američki učenjak" ima dužnost da, u ovom konceptu "jednog čovjeka", vidi svijet jasno, bez jakih uticaja tradicionalno/historijskih mišljenja, i da na novi način proširi novo razumijevanje svijeta.
    • Učenjakovo obrazovanje se sastoji od tri cilja.
      1. Da istraži i razumije prirodu, koji sadrži učenjakov vlastiti um i ličnost.
      2. Da studira "duh prošlosti" da bi dobio nove perspektive i pokuša da "dođe do istine".
      3. Da poduzme akcije -- bude interaktivan u svijetu; da ne postane osamljeni učenjak koji će komentarisati iz daljine.
    • Učenjakova dužnost je da "bodri, uzdiže, i vodi ljude pokazujući im činjenice među pojavama."

Uz veliku pažnju koju je dobio radi svog eseja Priroda, ovaj govor je samo učvrstio njegovu popularnost u Americi, koja će ostati snažna tokom čitavog njegovog života.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]