Amra Hadžimuhamedović

S Wikipedije, slobodne enciklopedije

Amra Hadžimuhamedović, historičar arhitekture, je profesorica na Internacionalnom univerzitetu u Sarajevu i jedan od najvažnijih glasova u poslijeratnoj obnovi kulturnog naslijeđa Bosne i Hercegovine. Dr. Hadžimuhamedović je arhitekta-konzervator. Rođena je 1961. godine u Stocu, Bosna i Hercegovina.

Studirala je arhitekturu i razvoj arhitekture i naselja na univerzitetima u Sarajevu i Beogradu. Na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu stekla je diplomu arhitekte, magistra i doktora nauka 2010. godine. Dr. Hadžimuhamedović je stručnjak za konzervaciju, restauraciju i rekonstrukciju kulturnog naslijeđa. Poznata je po svom radu na obnovi historijske jezgre Stoca, kao i mnoštva drugih gradova u Bosni i Hercegovini (Sarajevo, Jajce, Prusac, itd.). Njena knjiga Naslijeđe, rat i mir (Univerzitet u Sarajevu) je opširna analiza razaranja kulturnog sjećanja i graditeljske baštine, kao i stoljetnih evropskih diskursa i praksi obnove. Naslijeđe, rat i mir se prvobitno okreće bosanskom kontekstu, ali razmatra razaranje u širim, svjetskim okvirima. Dr. Hadžimuhamedović je ponajviše poznata po svom zalaganju za prepoznavanje značaja rekonstrukcije u polijeratnim prostorima. Rekonstrukcija je čitavo stoljeće od početka značajnihih razgovora o čuvanju naslijeđa bila bauk među stručnjacima. Zalaganje dr. Hadžimuhamedović za potpunu rekonstrukciju u razorenim bosanskim prostorima je odjeknulo u nauci o naslijeđu kao nova paradigma u shvatanju autentičnosti. Profesorica Hadžimuhamedović trenutno vodi programe o naslijeđu u Bosni, Palestini, te na Kosovu.

U svojoj dugogodišnjoj karijeri, dr. Hadžimuhamedović je radila kao glavni republički urbanističko-građevinski inspektor u Bosni i Hercegovini, pomoćnik ministra prostornog uređenja i okoliša Republike Bosne i Hercegovine, a potom i Federacije Bosne i Hercegovine, Federalni koordinator projekta Kadrovskog i institucialnog jačanja, suradnik na Arhitektonskom fakultetu u Sarajevu na predmetima Razvoj arhitekture i Revitalizacija graditeljskog naslijeđa. Bila je član Komisije za očuvanje nacionalnih spomenika. Učestvovala je u izradi i provedbi oko stotinu projekata i projektnih studija na polju zaštite naslijeđa, arhitekture, urbanizma i planiranja. Do sada je objavila oko 50 radova u stručnim časopisima, magazinima, zbornicima sa savjetovanja i međunarodnih konferencija. Autor je knjige Zločin u općini Stolac i urednik knjiga: Ljudska prava i razaranje kulturnog pamćenja: slučaj Stoca, Naslijeđe i identitet i Urbanističko planiranje u procesu poslijeratne obnove i razvoja Bosne i Hercegovine. Predavanja o graditeljskom naslijeđu i njegovoj zaštiti držala je na brojnim univerzitetima i institucijama u SAD i Evropi.[1]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ "Članovi Komisije". Arhivirano s originala, 25. 7. 2018. Pristupljeno 3. 5. 2019.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]