Ananas
| Ananas | |
|---|---|
 Plodovi ananasa | |
| Sistematika | |
| Carstvo | Plantae |
| Divizija | Magnoliophyta |
| Razred | Magnoliopsida |
| Potklasa | Commelinidae |
| Red | Poales |
| Porodica | Bromeliaceae |
| Rod | Ananas |
| Vrsta | Ananas comosus |
Ananas (lat. Ananas comosus) je biljka iz porodice Bromeliaceae.[1] Porijeklom je iz Amerike, ali se danas uzgaja širom svijeta kao voće, uglavnom u tropskim krajevima. Daje krupne, mesnate plodove, koje se koriste svježi ili se konzerviraju. Riječ ananas potječe iz gvarani jezika (naná) što znači isto.
Karakteristike
[uredi | uredi izvor]Ananas je snažna, izdržljiva biljka. Raste u zemlji, za razliku od mnogih drugih vrsta iz porodice Bromeliaceae koje rastu epifitski. Naraste 1-1,5 m visoka, sa velikim 30–100 cm dugim listovima, koji okružuju debelo stablo.
Hemijski sastav
[uredi | uredi izvor]| Hranjiva vrijednost po 100g | |
|---|---|
| Energija | 202 kJ |
| Ugljikohidrati | 12.63 g |
| Šećeri | 9.26 g |
| Vlakna | 1.4 g |
| Masnoće | 0.12 g |
| Bjelančevine | 0.54 g |
| Tiamin (Vit. B1) | 0.079 mg (6%) |
| Riboflavin (Vit. B2) | 0.031 mg (2%) |
| Niacin (Vit. B3) | 0.489 mg (3%) |
| Vitamin B5 | 0.205 mg (4%) |
| Vitamin B6 | 0.110 mg (8%) |
| Folna kiselina (Vit. B9) | 15 μg (4%) |
| Vitamin C | 36.2 mg (60%) |
| Kalcij | 13 mg (1%) |
| Željezo | 0.28 mg (2%) |
| Magnezij | 12 mg (3%) |
| Fosfor | 8 mg (1%) |
| Kalij | 115 mg (2%) |
| Cink | 0.10 mg (1%) |
| Procenti su relativni u odnosu na američke preporuke za dnevne potrebe odraslih osoba. Izvor: USDA baza podataka za namirnice | |
Historija
[uredi | uredi izvor]Ananas je kultiviran još u pretkolumbovo vrijeme i bio raširen širom Južne i Srednje Amerike. Koristio se kao lijek, u ishrani i proizvodnji vina. U Stari Svijet ga je donio Kristofor Kolumbo 1493. sa svog drugog putovanja. Riječ ananas prvi put je upotrijebio André Thevenet 1555. godine[2]
Uzgoj
[uredi | uredi izvor]Jugoistočna Azija dominira u svjetskoj proizvodnji: u 2001. Tajland je proizveo 1,979 miliona tona, i Filipini su proizveli 1,618 miliona tona, dok je Brazil proizveo 1,43 miliona tona. Ukupna svjetska proizvodnja u 2001. je bila 14,220 miliona tona. Glavni izvoznici svježeg ananasa u 2001. su bili: Kostarika sa 322000 tona; Obala slonovače, 188000 tona; i Filipini sa 135000 tona.
Otprilike od 2000. najviše zastupljeni svježi ananas, koji se prodaje u USA i evropskim supermarketima je hibrid sa smanjenom kiselošću. Ta vrsta je razvijena na Havajima u ranim 1970-tim.
U komercijalnom uzgoju, cvjetanje može biti izazavano vještački, tako da se omogućava rano ubiranje prvog ploda, i što može ohrabriti razvoj drugog uroda manjih voćki. Odsječeni vrh ananasa, dobiven tokom čišćenja, može se posaditi u tlo i narast će nova biljka
Reference
[uredi | uredi izvor]- ↑ https://bangladeshbiosafety.org/wp-content/uploads/2017/06/Biology_of_Pineapple_Au.pdf (PDF). Vanjski link u parametru
|title=(pomoć) - ↑ Helmut Genaust: Etymologisches Wörterbuch der botanischen Pflanzennamen. 3. izdanje, Birkhäuser, Basel 1996 (ISBN 3-937872-16-7)
