Anatomski termini pokreta

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Anatomske ravni čovjeka
Standardne anatomske pozicije

Kretanje je proces pomjeranja nekog tijela ili tačke sa jednog na drugo mjesto. U kretanju organizama, njihovih organa i/ili dijelova i struktura opisuje se upotrebom posebnih anatomskih l termina.

Kretanje, dakle, uključuje pomjeranje organa, zglobova, eksremiteta i specifičnih dijelova tijela. Terminologija koja se koristi zasnovana je na opisu pokreta, prema smjeru u odnosu na anatomski položaj zglobova. U anatomiji se koristi jedinstven izbor pojmove koji opisuju većinu pokreta, jer su za njihovo usaglašeno opisivanje, kao što su oni ruku, nogu, očiju drugih, potrebni specijalizirani uvjeti i široko razumljivi, a lahko poredivi termini.[1][2][3][4]

Općenito, kretanje je klasificirano u skladu s anatomskim ravnima koje se javljeju u datim okolnostima. Fleksija, [savijanje]] ili pregibanje i ekstenzija (istezanje) su primjeri uglovnih pokreta, u kojima se dvije osi zgloba približavaju zajedno ili dodatno posebno premještaju. Rotacijsko (obrtajuće) kretanje se može pojaviti na drugim zglobovima, naprimjer, ramenskom i opisano je kao unutrašnje ili vanjsko. Ostale odredbe, kao što su elevacija uzdizanje i depresija, odnose se na kretanje iznad ili ispod horizontalne ravnine. Mnogi anatomski termini proizlaze iz latinskih, sa istim značenjem.

Definicije[uredi | uredi izvor]

Prema pravcu djelovanja mišići mogu biti

  • savijači (pregibači) (fleksori) ili
  • ispružači (ekstenzori),
  • primicači (aduktori) ili
  • odmicači (abduktori),
  • obrtači (rotatori),
  • podizači (levatori) . Među kružni mišićima razlikuju se
  • stezači (sfinkteri, konstriktori) i
  • rastezači (dilatatori).

Antagonistički odnos djelovanja imaju parovi pregibač – ispružač, primicač – odmicač, stezač – rastezač i drugi.

Postoje i funkcijski osobeni mišići kao što su

  • mišići mimike (mijenjaju izgled i izraz lica),
  • žvačni mišići,
  • dišni mišići (šire grudni koš) i dr.

Klasifikacija[uredi | uredi izvor]

Pokreti su klasificirani prema anatomskoj ravni. Iako je pokret je češće kombinacija različitih kretanja koja se javljaju istovremeno u nekoliko ravnina, mogu se podijeliti u kategorije koje se odnose na prirodu uključenih zglobova:

  • Klizno kretanje se javljaju između ravnih površina, kao što je kod međupršljenskih diskova ili između karpalnih i metakarpalnih kostiju ruke.
  • Ugaona kretanja se odvijaji i preko sinovijskih zglobova (sa specijalnom tekučinom), a ne izazivaju ni povećanje ni smanjenje uglova između kostiju.
  • Rotacijsko kretanje pokreće strukture u obrtanje duž uzdužne osi, kao što je okretanje glave, pri gledanju na bilo koju stranu.

Osim toga, kretanje se možepodijeliti na:

  • Linearno kretanje' (ili translatorno), koji se odvija u liniji između dvije tačke. pravolinijsko se odnosi na kretanje u ravnoj liniji između dvije tačke, dok ee krivolinijsko kretanje zakrivljenom putanjom.
  • Ugaona kretanja' (ili rotacijski pokreti) javljaju se kada se jedan objekt kreće oko drugog, sa povećanjem ili smanjenjem ugla. Različiti dijelovi objekta ne kreću se na istoj udaljenosti. Primjeri uključuju pokret koljena, gdje potkoljenica mijenja ugau u odnosu na femur, ili pokrete gležnja.

Nauka o kretanju je poznata kao kineziologija.

Nenormalno kretanje[uredi | uredi izvor]

Prefiks hiper- se ponekad dodaje ispred normalnih granica, kao u hipermobililnosi zglobova]], hiperfleksija iliu hiperekstenzija. Raspon kretanja opisuje ukupnu širinu moguće pokretljivosi zgloba. Na primjer, ako je preopterećen dio tijela, kao što su zglobovi ili "savijanje unazad" zbog pretjeranog istezanje, onda se to može opisati kao hiperekstenzija. Hiperekstenzija povećava stres za ligamente zgloba i ne javlja se uvijek zbog dobrovoljnog pokreta. To može biti posljedica nesreća, pada, ili drugih uzroka traume. Također se može koristiti u operacijama, kao što je u privremena dislokacija zglobova za hirurške zahvate.

Opće kretanje[uredi | uredi izvor]

Kretanje tijela

Ovaj opći termin se može koristiti za opisivanje najčešćih tjelesnih pokreta. Većina termina imaju jasnu suprotnost, tako da se tretiraju u parovima.[5]

Fleksija i ekstenzija[uredi | uredi izvor]

Fleksija i ekstenzija i opisuju pokrete koji utječu na kut između dva dijela tijela. Ovi termini dolaze iz latinskih riječi s istim značenjem = savijanje i ispružanje.

Spisak fleksora ljudskog tijela opisuje pokrete savijanja koji smanjuju ugao između datog segmenta i njegovog proksimalnog dijela, naprimjer, savijanje lakta ili stezanje ruku u pesnicu. Kada se sjedi, koljena su savijena. Kada zglob može krenuti naprijed i nazad, kao što su vrat i trup, fleksija se odnosi na kretanje prema naprijed.

Spisak ekstenzora ljudskog tijela oisuje suprotne pokrete od fleksije, za ispravljanje ugla, koji'raste' između dijelova tijela, kada zglob može djelovati naprijed i nazad, kao što su vrat i trup, izduživanje se odnosi na kretanje u pravcu zadnjeg. Naprimjer, kada se stoji, koljena su ispružena. Istezanje kuka ili pomjeranje ramena ruku ili unazad nogu. Kada je brada suprotno grudi, glava je u fleksiji, a trup je u fleksiji kada se osoba naginje naprijed.[6]

Abdukcija and addukcija[uredi | uredi izvor]

Abdukcija i addukcija se odnose na pokrete koji pokreću strukturu od ili prema centru tijela. Središte tijela definira se kao sredina sagitalne ravni (leđno-trbušna ravan). Ovi termini dolaze od latinskih riječi s istim značenjem = privoditi i odvoditi. Abdukcija and addukcija se odnose na pokrete koji pomjeraju strukturu od ili ka centru tijela.[7]

Addukcija se odnosa se na zahtjev dase vuče objekat ili dio prema srednjoj liniji tijela ili prema srednjoj liniji ekstremiteta. U slučaju prstiju na rukama i nogama, to se odnosi na dovođenje prstiju zajedno, prema centru ruku ili nogu. Adukcija zgloba se zove ulnarno odstupanje. Padanje ruke sa strane, ili dovođenje koljena zajedno, su primjeri adukcije.[7]

Ulnarno odstupanje je kretanje ruke prema ulnarnoj izboćini (ili, prema malom prstu. Radial odstupanje je ruka kreće prema radijalne styloid (ili, prema palca / prve cifre).

Elevacija i depresija[uredi | uredi izvor]

Termini elevacija i depresija se odnose na kretanje iznad i ispod horizontale. Oni proizlaze iz latinskih odnosa sa istim značenjem = podizanje i padanje.

Elevacija se odnosi na smjer prema gore.[8] Naprimjer, slijeganje ramenima je primjer promjene visine lopatice. [9]

Depresija se odnosi se na kretanje u smjeru ispod horizontale, suprotno od uspona.[10]

Rotacija[uredi | uredi izvor]

Rotacija dijelova tijela se udnosi na pokrete ptrema unutra ili vani, rotirajući u pravcu ili od centra tijela.[11]

Unutrašnja rotacija (ili medijalna rotacija) je ona prema tjelesnoj osovini, a vanjska rotacija ili lateralna rotacija se odnosi na rotaciju od centra tijela.[11]

Pronacija i supinacija[uredi | uredi izvor]

Pronacija i supinacija se odnose, više generalno, pozicije uklona ili otklona, ali često se koriste u određenom smislu za rotaciju podlaktice ili nogu, kada su u standardnom anatomskom položaju dlaa ili suočavanja sprijeda (supinacija) ili pozadi (pronacija).[12]

Pronacija podlaktice je rotacijski pokret gdje su šaka i nadlaktica gurnute prema unutra. Pronacija stopala se odnosi na okretanje stopala prema vani, tako da se težinu snosi medijalni dio stopala.

Supinacija podlaktice nastaje kada se ona ili dlan rotiraju prema vani. Supinaciji stopala odnosi na okretanje đona stopala prema unutra.[13]

Ostali pokreti[uredi | uredi izvor]

  • Anterogradni i retrogradni tok, odnosi se na kretanje krvi ili drugih tekućina u normalnom (anterogradnom) ili nenormalnom (retrogradnom) pravcu.[14]
  • Circumdukcija je konusni pokret jednog dijela tijela, kao što je lopta-i-zglob ili loko. Circumdukcija je kombinacija fleksije, ekstenzija, addukcije i abdukcije. Circumdukcija se najbolje može izvršiti na lopti i zglobovima, kao što je kuk i rame, a mogu je obavljati i drugi dijelovi tijela, kao što su prsti, ruke, noge i glava. Naprimjer, circumdukcija nastaje kada se vrti ruka prilikom spinovanja u tenisu ili na kuglanju kriketne lopte.[15][16]
  • Redukcija odnosi se na pokret vraćanja kosti u prvobitno stanje, kao što su redukcija ramena nakon dislokacije ramena ili od hernije

Specijalni pokreti[uredi | uredi izvor]

Specijalni pokreti šake i stopala[uredi | uredi izvor]

Fleksija i ekstenzija stopala[uredi | uredi izvor]

Dorzifleksija i ekstenzija stopala i dlanova se odnose kretnje u gležnjevima. Ovi termini opisuju fleksiju između stopala i leđne tjelesne površine , smatra se pred noge, i fleksije između stopala i tijela, pri čemu se misli na zadnji dio noge ("plantarna fleksija", "dorzifleksija"). Ovi termini se koriste za rješavanje konfuzije, kao tehnička ekstenzija leđnog dijela globa (dorzifleksija), koja bi se kontra-intuitivno mogla smatrati kao kretanje koje smanjuje ugao između stopala i nogu.[17][18]

Dorziflekija podrazumijeva da se prsti približe tibiji. To smanjuje ugao između leđa stopala i noge. Naprimjer, kada se hoda na petama, gležnj je u dorzifleksiji.[19][18]

Tabanska fleksija je pokret koji smanjuje ugao između tabana i stražnjeg dijela nogu. Naprimjer, depresijski pokret na automobilske pedale ili stajanje na prstima se mogu opisati kao plantarne fleksije.[18]

Fleksija i ekstenzija šake[uredi | uredi izvor]

Palmarna ili dlanska fleksija i dorzifleksija se odnose na pokret fleksije (palmarne fleksije) ili ekstenzije (dorzifleksije) šaked u zglobu. Ovi termini se odnose na savijanje između ruku i leđne površine tijela, što je sa zadnje strane ruke i fleksije između plantarne površine šake i tijela, koja se u anatomskom položaju smatra prednjom stranom ruke. Palmarna fleksija uključuje smenjenje ugla između dlana i prednjeg dijela podlaktice.[20]

Inverzija i everzija[uredi | uredi izvor]

Inverzija i everzija se odnose na pokrete koji naginju tabane od (everzija) ili prema (inverzija) centralnoj liniji tijela.[21]

Everzija je pokret tabana dalje od srednje ravni.[22] Inverzija je pokret tabana prema srednjoj ravni. Naprimjer, inverzija opisuje pokret kada je uvrnut gležanj.[19]

Specijalni pokreti očiju[uredi | uredi izvor]

Jedinstvena terminologija se koristi za opisivanje pokreta oka. Na primjer:

  • Verzija je pokret oka kojio uključuje i sinhrono simetrično kretanje očiju u istom pravcu.[23]
  • Torzija se odnosi se na kretanje oka koje utiče na vertikalnu os oka, kao što je kretanje kada se gleda u nos.[24]

Specijalni pokreti vilica I zuba[uredi | uredi izvor]

Ostali termini[uredi | uredi izvor]

Osim pomenutih, ostali termini uključuju:

  • Nutacija i kontranutacija[a] se odnose na pokrete krstačne kosti definirane rotacijom njenog vrha prema dolje i sprijeda, kao i slabinskog produžetka (njihanje); ili prema gore i pozadi, kao i slabinska fleksija (kontranutacija).[28]
  • Oppozicija je izraz koji opisuje pokret koji je uključen u međusobno opiranje hvatanja palca i ostalih prstiju.[29]
  • Protrakcija i retrakcija se odnose na pokrete naprjed (protrakcija) ili unazad (retrakcija) pokret, kao što su ruke na ramena, iako su ovi termini kritikovani kao nespecifični.[30][31]
  • Recipročni pokret je alternativni pokret u opoziciji sa njegovim usmjeravanjima [32]
  • Repozicija je vraćanje predmeta u njihovo prirodno stanje.[33]

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Campbell N. A. et al. (2008). Biology. 8th Ed. Person International Edition, San Francisco. ISBN 978-0-321-53616-7. 
  2. ^ Međedović S., Maslić E., Hadžiselimović R. (2002). Biologija 2. Svjetlost, Sarajevo. ISBN 9958-10-222-6. 
  3. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija 1. Sarajevo: Federecija Bosne i Hercegovine – Ministarstvo obrazovanja, nauke, kulture i sporta. 
  4. ^ Hadžiselimović R., Maslić E. (1996). Biologija ponašanja životinja i ljudi. Sarajevo Publishing, Sarajevo. ISBN 9958-21-091-6. 
  5. ^ "Anatomy & Physiology". Openstax college at Connexions. Pristupljeno November 16, 2013. 
  6. ^ Kendall 2005, str. 56.
  7. ^ a b Swartz 2010, str. 590–591.
  8. ^ OED 1989, "elevation".
  9. ^ Kendall 2005, str. 303.
  10. ^ OED 1989, "depression".
  11. ^ a b Swartz 2010, str. 590-1.
  12. ^ Swartz 2010, str. 591–592.
  13. ^ OED 1989, "supination".
  14. ^ OED 1989, "anterograde", "retrograde".
  15. ^ Saladin 2010, str. 300.
  16. ^ Kendall 2005, str. 304.
  17. ^ OED 1989, "plantar flexion", "dorsiflexion".
  18. ^ a b c Kendall 2005, str. 371.
  19. ^ a b Kyung 2005, str. 123.
  20. ^ Swartz 2010, str. 591-593.
  21. ^ Swartz 2010, str. 591.
  22. ^ Kyung 2005, str. 108.
  23. ^ DMD 2012, "version".
  24. ^ Taber 2001, "torsion".
  25. ^ Taber 2001, "occlusion".
  26. ^ Taber 2001, "protrusion", "retrusion".
  27. ^ OED 1989, "nutation".
  28. ^ Houglum 2012, str. 333.
  29. ^ Taber 2001, "opposition".
  30. ^ OED 1989, "protraction", "retraction".
  31. ^ Kendall 2005, str. 302.
  32. ^ Taber 2001, "reciprocation".
  33. ^ OED 1989, "resposition".

Dodatna literatura[uredi | uredi izvor]

  • Albert, Daniel (2012). Dorland's Illustrated Medical Dictionary. (32nd iz.). Philadelphia, PA: Saunders/Elsevier. ISBN 978-1416062578. 
  • Chung, Kyung Won (2005). Gross Anatomy (Board Review). Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 0-7817-5309-0. 
  • Cook, Chad E. (2012). Orthopedic Manual Therapy: An Evidence Based Approach (2nd iz.). Upper Saddle River, NJ: Pearson Education. ISBN 978-0-13-802173-3. 
  • Houglum, Peggy A.; Bertoli, Dolores B. (2012). Brunnstrom's Clinical Kinesiology. F. A. Davis Company. ISBN 978-0-8036-2352-1. 
  • Kendall, Florence Peterson; [et al.] (2005). Muscles : testing and function with posture and pain (5th iz.). Baltimore, MD: Lippincott Williams & Wilkins. ISBN 0-7817-4780-5. 
  • Lippert, Lynn S. (2011). Clinical Kinesiology and Anatomy (5th iz.). F. A. Davis Company. ISBN 978-0-8036-2363-7. 
  • Marieb, Elaine N.; Wilhelm, Patricia B.; Mallat, Jon (2010). Human Anatomy. Pearson. ISBN 978-0-321-61611-1. 
  • Saladin, Kenneth S. (2010). Anatomy & Physiology The Unity of Form and Function (5th iz.). McGraw Hill. 
  • Seeley, Rod R.; Stephens, Trent D.; Tate, Philip (1998). Anatomy & Physiology (4th iz.). WCB/McGraw-Hill. ISBN 0-697-41107-9. 
  • Simpson, John A.; Weiner, Edmung (1989). The Oxford English Dictionary. Oxford: Clarendon Press. ISBN 9780198611868. 
  • Swartz, Mark H. (2010). Textbook of Physical Diagnosis: History and Examination (6th iz.). Saunders/Elsevier. ISBN 978-1-4160-6203-5. 
  • Venes, Donald (Editor); Thomas, Clayton L. (Editor); Egan, Elizabeth J. (Managing Editor); Morelli, Nancee A. (Assistant Editor); Nell, Alison D. (Assistant Editor); Matkowski, Joy (2001). Taber's Cyclopedic Medical Dictionary (illustrated in full color 19th iz.). Philadelphia: F.A.Davis Co. ISBN 0-8036-0655-9. 

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]


Greška kod citiranja: <ref> oznake postoje za grupu pod imenom "lower-alpha", ali nije pronađena pripadajuća <references group="lower-alpha"/> oznaka, ili zatvarajući </ref> nedostaje