Idi na sadržaj

Andora

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Kneževina Andora
Principat d'Andorra
Zastava Andore Grb Andore
Zastava Grb
Himna: El Gran Carlemany ("Veliki Karlo Veliki")
Položaj Andore na karti
Položaj Andore
Glavni grad Andorra la Vella
Službeni jezik katalonski
Državno uređenje  
Emmanuel Macron
Joan Enric Vives Sicília
Xavier Espot Zamora
Zakonodavstvo
Nezavisnost od Francuske
1278. 
Površina
• Ukupno
468 km2 (193)
• Vode (%)
0
Stanovništvo
• Ukupno
77,000 Procjena u 2019 [1] (201)
165/km2 
Valuta Euro (€) (EUR)
Vremenska zona CET (UTC+1)
- ljeti CEST (UTC+2)
Pozivni broj +376
Internetska domena .ad

Andora (katalonski: Andorra),[2] službeno Kneževina Andora[3] (katalonski: Principat d'Andorra), kneževina je u jugozapadnoj Evropi smještena u istočnim Pirinejima između Francuske i Španije. Andora je jedna od najmanjih država u svijetu i kontinentalna država jer nema izlaz na more ili okean. Ukupna površina je 468 km2. Glavni grad je Andora la Vella.[4]

Historija

[uredi | uredi izvor]

Prema jednoj legendi, Karlo Veliki je poveljom dodijelio zemlju Andorcima kako bi nagradio njihovu borbu protiv Maura. Kontrola nad teritorijom prešla je u ruke urhelskog grofa, koji ju je prodao urhelskom biskupu. Biskup je, u bojazni da će grof zatražiti zemlju nazad, potpisao ugovor o zajedničkom suverenitetu s gospodarom Caboeta. Kasnije se Arnalda, gospodarica Caboeta, udala za vikonta Castellbòa, a njihova kćerka i nasljednica Ermesenda u 13. stoljeću za foavskog grofa Rogerija Bernarda II. U 15. stoljeću foavski grof Gaston IV oženio je buduću navarsku kraljicu Eleonoru, te se tako dio suverenstva nad Andorom ujedinio s navarskom krunom. Godine 1589. navarski kralj Henrik III naslijedio je francusku krunu, te je on svoj dio suvereniteta nad Andorom ujedinio s francuskom krunom. Po ukidanju monarhije u Francuskoj, šef države je ostao knez Andore, te je stoga predsjednik Francuske i danas knez Andore zajedno s urhelskim biskupom.[4]

Dva vladara (jedan svjetovni i drugi crkveni) često su se sukobljavali oko prava prvenstva nad dolinom. 1278. konflikt je razriješen uspostavljanjem podijeljenog suvereniteta nad Andorom koja je proglašena zajedničkom kneževinom foavskog grofa i urhelskog biskupa. To je učvrstilo teritoriju ove male kneževine.

U periodu između 1812. i 1814. godine, Francusko carstvo anektiralo je Kataloniju i podijelilo je na četiri departmana. Andora je također pripojena i ušla je u sastav jednog od departmana.

14. jula španska vojna policija ulazi u Andoru i zauzima je, ali vrlo brzo biva odbijena prema Barceloni, a nešto kasnije i prema Madridu, da bi najzad završila u izgnanstvu u Portugala.

Između jula 1936. i juna 1940, jedan francuski vojni odred biva upućen u Andoru kako bi spriječio poguban uticaj Španskog građanskog rata i Frankove Španije. Juni 1940. je mjesec kapitulacije Francuske u Drugom svjetskom ratu.

25. septembra 1939. Andora je bila primorana da potpiše mirovni sporazum sa Njemačkom jer nikada prije toga nije ratifikovala Versajski mirovni ugovor, što ju je, u čisto pravnom pogledu, ostavilo u ratu sa Njemačkom. Kneževina je uspjela da očuva neutralnost tokom cijelog Drugog svjetskog rata.Uzevši u obzir njenu relativnu izolovanost, Andora je ostala na margini evropske historije, sa pokojim vezama sa Francuskom i Španijom. Pa ipak, u novije vrijeme njen turizam bilježi uspjeh, baš kao što su razvoj saobraćaja i telekomunikacija izvukli zemlju iz izolacije. Njen politički sistem je osjetno modernizovan 1993.[3]

Geografija

[uredi | uredi izvor]

Smještena na istočnim Pirinejima, te se smatra zemljom koju najvećim dijelom čine planinske doline. Pritoke rijeke Valire, najduže rijeke u zemlji, teku kroz zasebne doline i spajaju se kod mjesta Escaldes. Zahvaljujući takvoj konfiguraciji terena, Andora raspolaže velikim potencijalom za proizvodnju hidroenergije.[5]

Kada je u pitanju privreda, Andora je oskudna prirodnim resursima, izuzev drveta, mineralne vode i hidroenergije. Elektroenergetska mreža prvi put je izgrađena tokom 1930-ih godina. Postoje određena nalazišta minerala, prvenstveno željezne rude i olova. Poljoprivreda je minimalno zastupljena zbog nedostatka obradivog zemljišta (samo 1,6 % ukupne površine prema podacima iz 2023. godine). Mnogi poljoprivrednici uzgajaju ovce ili goveda, mada je to doprinijelo eroziji na planinskim livadama. Glavne kulture su raž, pšenica, ječam, zob, povrće i duhan.[5] Šume prekrivaju oko 160 km² teritorije Andore, a šumsko zemljište čini 34% ukupne površine. U Andori postoji 10 km² obradivog zemljišta, što čini 2% ukupnog obradivog tla.[6]

Andora ima prosječnu nadmorsku visinu od 1.996 m.[2]

Obzirom na to da su klimatske promjene donijele značajna zagrijavanja, manje pouzdane snježne padavine i nepravilniji raspored padavina, klima Andore je pretežno umjerena, sa hladnim i sniježnim zimama koje pogoduju skijaškoj industriji. Prosječna januarska temperatura u glavnom gradu Andora La Vela kreće se od –2 do 6 stepeni Celzijusa.[4]

Andora je kneževina s izvršnom vlašću odvojenom od zakonodavne. Prema ustavu, zajednički državni poglavari su francuski predsjednik i španski biskup iz Urgela koji nose titulu kneza, ali su njihove nadležnosti ograničene. Stvarna vlast leži u rukama izabranih zastupnika i sudaca.[7]

Podjela Andore

Političke podjele

[uredi | uredi izvor]

Andora je podijeljena na sedam okruga, poznatih kao parròquies (jednina parròquia):

Privreda

[uredi | uredi izvor]

Andora je iskoristila svoj planinski položaj za uspješan razvoj zimskog turizma. Povoljni porezi i carine su također pridonijeli razvoju države.

Stanovništvo

[uredi | uredi izvor]

Andora ima 84.082 stanovnika. Od tih, samo 30% su andorske nacionalnosti, dok su 61% Španci, 6% Francuzi i 3% ostali. Prema religijskoj pripadnosti, 94,2% su rimokatolici, 0,4% židovi,0,3% jehovini svjedoci, 0,2% protestanti, te 4,9 % ostalih.[8]

Kultura

[uredi | uredi izvor]

Stanovništvo Andore njeguje katalonsku kulturu, koja je najzastupljenija u ovoj državi. Sama katalonska kultura predstavlja spoj francuske, španske i portugalske kulture. Glavni jezik koji se govori jeste katalonski, čije porijeklo datira još iz perioda između 8. i 10. vijeka, kada se razvio iz latinskog jezika tokom rimske vladavine na Pirinejskom poluostrvu. Nakon Rimljana, ovo područje osvojili su narodi germanskog porijekla, koji su izvršili uticaj na postojeći jezik, te se on razvio u jedinstven dijalekt.[9]

Stanovnici Andore redovno obilježavaju sve katalonske praznike, baš kao i njihova braća iz drugih krajeva. Među praznicima koji se slave svake godine je i "La Mercè", koji se obilježava u septembru i traje čitavu sedmicu. Prvobitno je to bio dan posvećen odavanju počasti Gospi od milosti (Virgin of Grace), ali je s vremenom prerastao u događaj koji obuhvata i druge katalonske običaje, poput sajmova vina i muzičkih nastupa, te mnoge druge aktivnosti.[9]

Također pogledajte

[uredi | uredi izvor]

Note i reference

[uredi | uredi izvor]
  1. ↑ Andorra, The World Factbook Arhivirano 12. 6. 2007. na Wayback Machine cia.gov
  2. 1 2 "Andorra - GraphicMaps.com". www.graphicmaps.com. Pristupljeno 2026-09-22.
  3. 1 2 "Andorra Facts, Map, Population, GDP". The World Factbook (jezik: engleski). Pristupljeno 2026-09-22.
  4. 1 2 3 "Andorra | Geography and Cartography | Research Starters | EBSCOhost". EBSCO (jezik: engleski). Pristupljeno 2026-09-22.
  5. 1 2 "Andorra - Learn about the Geography and History of Europe's Andorra". ThoughtCo (jezik: engleski). Pristupljeno 2026-09-22.
  6. ↑ "Geography of Andorra - Confidus Solutions". www.confiduss.com. Pristupljeno 2026-09-22.
  7. ↑ Factbook, Geo. "Andorra - World Facts and Statistics". Geo Factbook (jezik: engleski). Arhivirano s originala, 17. 6. 2026. Pristupljeno 2026-09-22.
  8. ↑ "Andorra — Facts, Capital & Flag | Geography Practice". geographypractice.com (jezik: engleski). Pristupljeno 2026-09-22.
  9. 1 2 Society, Joseph Kiprop in (2018-04-24). "The Culture and Traditions of Andorra". WorldAtlas (jezik: engleski). Pristupljeno 2026-09-22.

Vanjski linkovi

[uredi | uredi izvor]