Ongstrem

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
(Preusmjereno sa Angstrem)
Símbol ångströma u unikodu
Símbol ångströma u unikodu

Ongstrem (Ångström; simbol Å) jest mjera za dužinu, koja se prvenstveno koristi u izražavanju talasnih, molekulskih i atomskih rastojanja, te dužine hemijskih veza.

Ova jedinica mjere jednaka je jednom desetmilijarditom dijelu metra (=0,000.000.000.1 m). Prema tome, u jedan centimetar stane 100 miliona ongstrema:

1 Å= 1 x 10–10 m = 0,1 nm.

Ongstrem je imenovan po švedskom fizičaru Andersu Jonasu Ångströmu, jednom od osnivača spektroskopije.[1][2][3][4][5]

Ostali ekvivalenti[uredi | uredi izvor]

  • 10 A = 1 nm, odnosno desetina nanometra;
  • 1 = 100 pm jest 100 pikometara.

Ongstrem i Međunarodni sistem mjera[uredi | uredi izvor]

Ongstrem i njegova pozicija u sistemu dužinskih mjera

Ongstrem nije jedinica u Međunarodnom sistemu mjera Međutim, to se ne smatra jednom od korisnih jedinica u skladu sa specifičnim potrebama pojedinih tehničkih naučnih oblasti. Publikacija Međunarodni sistem jedinica SI Međunarodnog biroa za tegove i mjere, koje je objavili mjeriteljski centri zemalja koje ga prihvataju (među kojima je i Bosna i Hercegovina), ovu jedinicu klasificiraju pod "ostale jedinice izvan SI".

Ongstrem se naširoko koristi u kristalografiji pozitrona i analitičkoj hemiji jer su sve hemijske veze u rasponu od 1 do 6 ongstrema. Međutim, iako nije zvanična jedinica mjere (ne-SI), i dalje se pojavljuje u naučnim i stručnim publikacijama i tehničkim naukama.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ Webster′s Encyclopedic Unabridged Dictionary of the English Language, "Portland House", 1989.
  2. ^ Thompson, A.; Taylor, B. N (2010). "B.8 Factors for Units Listed Alphabetically". NIST Guide to the SI. NIST.
  3. ^ Vailionis, Arturas Ph.D. "Geometry of Crystals" (PDF). Arhivirano s originala (PDF), 19. 3. 2015. Pristupljeno 17. 5. 2016.
  4. ^ "ICSD". Arhivirano s originala, 30. 7. 2014. Pristupljeno 17. 5. 2016.
  5. ^ Angstrom A. J. (1855) "Optical Researches" Phil.Mag. 9, str. 327–342.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]