Antidikomarijaniti

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search
Zagrebački pečat s prikazom Marije i Isusa

Antidikomarijaniti (grčki ἀντιδικοµαριανῖται = "Marijini protivnici") naziv je za rane kršćane koji su vjerovali da Marija, majka Isusova, nije bila djevica doživotno. Ti kršćani su vjerovali da su "Isusova braća", pomenuta u Bibliji, djeca Marije i njenog muža Josipa,[1] dok je Isus u kršćanstvu viđen kao Sin Božiji. Katolici za Mariju i danas koriste termin "kraljica neba", a antidikomarijaniti su bili protiv upotrebe tog naziva. Prvi pisac koji je upotrijebio naziv antidikomarijanit bio je biskup Epifanije Salaminski.

Najpoznatije grupe koje su nazvane antidikomarijanitima bili su ebioniti, vrlo rana jevrejsko-kršćanska sekta prema kojoj je Isus bio Mesija, ali ne i Sin Božiji, i arijanci, sljedbenici učenja Arija. Ebioniti su isprva vjerovali da je Isus bio biološki sin Marije i Josipa te da ga je Bog posvojio. Učenja Arija imala su pristalice posebno u Arabiji, pa je stoga sveti Ivan Damaščanski smatrao da su ta učenja dovela do pojave islama.

Većina protestanata vjeruje da su Marija i Josip imali četvoricu sinova i barem dvije kćerke.

Također pogledajte[uredi | uredi izvor]

Reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ William H. Brackney, Historical Dictionary of Radical Christianity. Scarecrow Press. 2012. ISBN 978-0-8108-7179-3.