Aortni luk

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Idi na navigaciju Idi na pretragu
Aortni luk
Gray506.svg
Gray505.png
Aortni luk i njegove grane, in situ
Detalji
Latinski Arcus aortae
Prekurzor Četvrta lijeva ždrijalna arterija
From Uzlazna aorta
To
Kombinacija gornje i donje šuplje vene
Identifikatori
Gray's p.547
TA A12.2.04.001
FMA 3768
Anatomska terminologija

Aortni luk, luk aorte ili poprečni aortni luk[1] je dio aorte, između uzlazne i silazne aorte. Luk vodi unatrag, tako da na kraju prolazi lijevo od dušnika.

Struktura[uredi | uredi izvor]

Na ćelijskoj razini, aorta i njen luk sastoje se od tri sloja:

  • tunica intima, koji okružuje lumen i sastoji se od jednostavnih ćelija skvamoznog epitela;
  • tunica media, sastavljena od glatkih mišićnih ćelija i elastičnih vlakana; i
  • tunica adventitia, sastavljena od rastresitih kolagenskih vlakana. [2] Inerviran barometrijskim nervnim završecima, luk aorte odgovoran je za osjećanje promjene u proširenju zidova krvotoka , izazivajući promjene u srčanom ritmu, radi kompenzacije promjena krvnog pritiska.[3]

Aorta počinje u razini gornje granice druge sternorebarnog zgloba desne strane i u početku ide prema gore, unatrag i lijevo ispred [dušnik]]a; zatim putuje unatrag, njegovom lijevom stranom i konačno prolazi lijevom stranom tijela četvrtog grudnog pršljen.[4]Na ovom mjestu, luk aorte nastavlja se kao silazna aorta.[4]:214[5]

Luk aorte ima tri grane. Prva i najveća grana luka aorte je brahiocefalno stablo, koje je desno i malo ispred dvije druge grane i potiče iza manubrija grudne kosti. Dalje, od aortenog luka, lijevo od brahiocefalnog stabla potiče lijeva zajednička karotidna arterija, a zatim se penje uz lijevu stranu dušnika i kroz gornji medijastinum.[6]:216 Konačno, lijeva potključnjačna arterija odlazi od luka aorte, lijevo od lijeve zajedničke karotidne arterije i penje se, zajedno s lijevom zajedničkom karotidom, kroz gornji medijastinum i duž lijeve strane dušnika. Anatomska varijacija je da lijeva kičmenana arterija može nastati iz luka aorte, umjesto lijeve subklavikulske arterije.

Aortni luk tvori dvije zakrivljenosti: jednu konveksiju prema gore, a druga konveksija je prema naprijed i nalijevo. Njegova gornja granica je obično oko 2,5 cm ispod gornje granice do manubrium sterni.[4] Krv teče iz gornje krivine do gornjih dijelova tijela, smještenih iznad srca, odnosno ruku, vrata i glave.

Izlazeći iz srca, grudnana aorta ima u korijenu maksimalni promjer 40 mm. Kad postane uzlazna aorta, promjer bi trebao biti < 35–38 mm, a u luku 30 mm. Promjer silazne aorte ne smije biti veći od 25 mm.[7][8]

Aortni luk nalazi se unutar medijastinuma.

Razvoj[uredi | uredi izvor]

Luk aorte je veza između uzlazne i silazne aorte, a njegov središnji dio, tokom ranog razvoja, formira lijevi 4. aortni luk.[9]

U fetusnom periodu, ductus arteriosus spaja se s donjim dijelom luka. To omogućava krvi iz desne komore da uglavnom zaobilazi plućne sudove kako se razvijaju.

Završni presjek luka aorte poznat je kao aortna prevlaka. Tako naziva jer je to suženje aorte koje je posljedica smanjenog protoka krvi u fetusnom životu. Kako se lijeva srčana komora povećava tokom života, suženje se na kraju širi i postaje normalne veličine. Ako se to ne dogodi, to može rezultirati kontrakijama aorte.[10][11] Tokom fetusnog života, ductus arteriosus povezuje se sa završnim dijelom luka i ligamentum arteriosum kada ductus arteriosus nazaduje.[10]

Varijacija[uredi | uredi izvor]

Postoje tri uobičajene varijacije u načinu grananja arterija od aortnog luka. U oko 75% slučajeva grananje je "normalno", kao što je gore opisano. Kod nekih osoba lijeva zajednička karotidna arterija potiče od brahiocefalne arterije, a ne od luka aorte. U drugima, brahiocefalna arterija i lijeva zajednička karotidna arterija imaju isto porijeklo.[12] Ova varijanta se nalazi u približno 20% populacije. U trećoj varijanti, brahiocefalna arterija dijeli se na tri arterije: lijevu zajedničku karotidnu arteriju, desnu zajedničku karotidnu arteriju i desnu potključnu arteriju; ova varijanta se nalazi u oko 7% slučajeva.[12]

Klinički značaj[uredi | uredi izvor]

Aortno dugme je istaknuta sjena luka aorte na frontalnom radiografskom snimku grudnog koša.[13]

Aortopeksija je hirurški postupak u kojem je luk aorte fiksiran na grudnu kost, kako bi dušnik bio otvoren.

Dodatne slike[uredi | uredi izvor]

Mišji model aortnog luka i aortne grane kod pacova vrste Rattus rattus

Reference[uredi | uredi izvor]

Ovaj članak sadrži tekst u javnom vlasništvu sa stranice 547  20. izdanja Grayeve anatomije (1918)

  1. ^ Entry "aortic" in Merriam-Webster Online Dictionary.
  2. ^ "The Cardiovascular System (Blood Vessels)". www2.highlands.edu. Pristupljeno 2017-04-22.
  3. ^ webmaster@studentconsult.com. "Printed from STUDENT CONSULT: Berne and Levy Physiology 6E - The Online Medical Library for Students plus USMLE Steps 123 (ver. 2.9)". users.atw.hu. Pristupljeno 2017-04-22.
  4. ^ a b c Kulkarni, Neeta V. (2006). Clinical anatomy for students : problem solving approach. New Delhi: Jaypee Bros. Medical Publishers. str. 211. ISBN 978-8180617348.
  5. ^ Singh, Inderbir (2011). Textbook of anatomy (5th izd.). New Delhi: Jaypee Brothers Medical Publishers. str. 465. ISBN 978-9350253823.
  6. ^ Drake, Richard L.; Vogl, Wayne; Tibbitts, Adam W.M. Mitchell; illustrations by Richard; Richardson, Paul (2005). Gray's anatomy for students. Philadelphia: Elsevier/Churchill Livingstone. ISBN 978-0-8089-2306-0.
  7. ^ Mao, SS; Ahmadi, N; Shah, B; Beckmann, D; Chen, A; Ngo, L; Flores, FR; Gao, YL; Budoff, MJ (2008). "Normal thoracic aorta diameter on cardiac computed tomography in healthy asymptomatic adults: impact of age and gender". Acad Radiol. 15: 827–34. doi:10.1016/j.acra.2008.02.001. PMC 2577848. PMID 18572117.
  8. ^ Wolak, A; Gransar, H; Thomson, LE; Friedman, JD; Hachamovitch, R; Gutstein, A; Shaw, LJ; Polk, D; Wong, ND; Saouaf, R; Hayes, SW; Rozanski, A; Slomka, PJ; Germano, G; Berman, DS (2008). "Aortic size assessment by noncontrast cardiac computed tomography: normal limits by age, gender, and body surface area". JACC Cardiovasc Imaging. 1: 200–9. doi:10.1016/j.jcmg.2007.11.005. PMID 19356429.
  9. ^ Bamforth, Simon D.; Chaudhry, Bill; Bennett, Michael; Wilson, Robert; Mohun, Timothy J.; Van Mierop, Lodewyk H.S.; Henderson, Deborah J.; Anderson, Robert H. (2013-03-01). "Clarification of the identity of the mammalian fifth pharyngeal arch artery". Clinical Anatomy (jezik: engleski). 26 (2): 173–182. doi:10.1002/ca.22101. ISSN 1098-2353. PMID 22623372.
  10. ^ a b Rubin, Raphael; Strayer, David S., ured. (2008). Rubin's Pathology: clinicopathologic foundations of medicine (5th izd.). Philadelphia [u.a.]: Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins. str. 442. ISBN 978-0-7817-9516-6.
  11. ^ David P. Naidich; W. Richard Webb; Nester L. Muller; Ioannis Vlahos; Glenn A. Krinsky, ured. (2007). Computed tomography and magnetic resonance of the thorax (4th izd.). Philadelphia: Wolters Kluwer/Lippincott Williams & Wilkins. str. 100. ISBN 978-0-7817-5765-2.
  12. ^ a b Spacek, Miloslav; Veselka, Josef (2012). "Letters to Editor Bovine arch". Archives of Medical Science. 8 (1): 166–167. doi:10.5114/aoms.2012.27297. ISSN 1734-1922. PMC 3309453. PMID 22457691.
  13. ^ wrongdiagnosis.com > Aortic knob Citing: Stedman's Medical Spellchecker, 2006 Lippincott Williams & Wilkins.

Vanjski linkovi[uredi | uredi izvor]