Apsorbirana doza

S Wikipedije, slobodne enciklopedije
Jump to navigation Jump to search

Apsorbirana doza povezana je sa stohastičkom veličinom primljene energije. Ona se definiše kao srednja energija koju je jedinica mase konačnog volumena primila od izvora zračenja:

Apsorbirana doza je nestohastička veličina koja je primjenjiva kako za direktno, tako i indirektno ionizirajuće zračenje. Kod indirektnog ionizirajućeg zračenja energija se predaje materiji u dva koraka. U prvom koraku zračenje predaje energiju naelektrisanim sekundarnim česticama – elektronima (što opisujemo kermom), da bi u drugom koraku naelektrisane čestice predale dio svoje kinetičke energije masi (što opisujemo apsorbiranom dozom), a ostatak gube u vidu zakočnog zračenja i anihilacije.

SI jedinica za apsorbiranu dozu je jedan džul po kilogramu tvari, a nazivamo je i grej (Gy):

Efekti zavise najviše od apsorbirane energije i karakteristika tvari koja je energiju apsorbirala. [1]

Radi poznavanja historije i proučavanja historijskih knjiga treba spomenuti da je prije uvođenja SI jedinica, jedinica za apsorbiranu dozu bila rad (engl. Radiation Absorbed Dose). Pri tome je vrijedilo da je 1 Gy =100 rad. Dakle rad je 100 puta manja jedinica od Gy. Apsorbirana doza se može mjeriti na više načina, ali u praksi se ne mjeri, nego se informacija o apsorbiranoj dozi dobija poznavanjem ili određivanjem ekspozicije.

Kada se liječi rak s ionizirajućim zračenjem, doktor će obično propisati radioterapiju u grejima (Gy). Ukoliko govorimo o opasnosti ili riziku od ionizirajućeg zračenja, onda govorimo o ekvivalentnoj dozi, a SI izvedena mjerna jedinica je sievert (Sy).

Note i reference[uredi | uredi izvor]

  1. ^ [1] "Ionizirajuće zračenje u biosferi", Mile Dželalija, Kemijsko-tehnološki fakultet, Sveučilište u Splitu, 2011.